Vlada odlučila da ukine privremeni namet na zarade

Sedam godina naplaćivali krizni porez, kako sada nadomjestiti milione eura

Ministarstvo finansija je za narednu godinu planiralo ukidanje kriznog poreza na iznos preko prosječne bruto zarade, sedam godina nakon njegovog uvođenja.
Objavljeno: 15. 11. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Da će krizni porez na plate biti ukinut potvrđeno je u nacrtu budžeta za 2020. godinu, pošto nije planiran na prihodnoj strani državne kase.

Krizni porez za bruto primanja iznad 720 eura uveden je 2013. godine kao privremena mjera. Postepeno je smanjivan sa prvobitnih 15 odsto na 11 odsto, a od naredne godine će se zarade ponovo oporezivati jedinstvenom stopom od devet odsto. 

Prema grubim procjenama, državna kasa je za sedam godina po osnovu kriznog poreza na zarade prihodovala više desetina miliona eura.  

Ukidanje kriznog poreza trebalo bi da se reflektuje na zaposlene koji imaju nadprosječna primanja, jer je namet dio opterećenja na bruto zarade ali o trošku zaposlenog, pa bi poslodavci trebalo da za ovaj dio povećaju plate radnicima.

predragdrecunBogu hvala što se ukida: Ekonomski analitičar Predrag Drecun istakao je za Portal Analitika da je odluka o ukidanju kriznog poreza na zarade dobra iz više razloga. 

“Što bi narod rekao- Bogu hvala što se ukida. Uvođenje ovog poreza je poremetilo kompaktnost poreske politike, pogotovo sa stanovišta stranih direktnih investicija jer se to tumači kao promjena pravila igre usred igre. Nije dobro da se hvalite atraktivnim poreskim ambijentom, a onda drastično povećate jedan od osnovnih poreza. To definitivno nije bilo dobro za crnogorsku ekonomiju”, ocijenio je Drecun.

On je naglasio da je krizni porez na zarade sigurno pospješio sivu ekonomiju u ovoj oblasti. 

“Poslodavci su nove namete obično prevaljivali na teret radnika. Takođe, ovaj porez je uveden kao privremena mjera, a trajao je sedam godina i krajnje je vrijeme da se ukine”, podvukao je Drecun.

Upitan kako će država nadoknaditi manjak prihoda po ovom osnovu nakon ukidanja poreza, Drecun je kazao da će se vjerovatno ići na “rezanje” troškova u državnoj administraciji i lokalnim samoupravama, uključujući i javna preduzeća. 

“Konstantan je pritisak na Vladu da se smanje troškovi državne administracije i bojim se da će Vlada posegnuti za smanjenjem zarada u javnom sektoru ili otpuštanjima, a možda i jedno i drugo, pošto je smanjenje troškova moguće u ova dva pravca. Mislim da bi smanjenje zarada bilo problematično i da će Vlada jednokratnim troškovima (otpremninama- prim.aut) nastojati da se oslobodi viška zaposlenih u državnoj i opštinskim administracijama. Ovdje se, naravno, sudaraju politika i ekonomija. Do sada je politika uvijek odnosila pobjedu, ali u nekom trenutku ekonomija mora preuzeti primat”, poručio je Drecun.    

Iz Unije poslodavaca (UPCG) su ranije saopštili da očekuju da će najavljeno ukidanje kriznog poreza na zarade od naredne godine doprinijeti rastu plata i podstaći zapošljavanje.

aleksandar-damjanovic-snp-2902-2016-mara-babovic-004

Na snazi druge sanacione mjere: Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović podsjetio je da je prestanak važenja kriznog poreza zakonsko rješenje iz decembra 2016. godine.

"Očekivano je da je Vlada, ukoliko se odgovorno ponaša, odmjerila razloge za ukidanje kriznih mjera, a imajući u vidu da su de facto na snazi druge sanacione mjere. Ukoliko postoji političke volje nedostajuća sredstva se mogu lagano nadomjestiti pojačanim mjerama suzbijanja sive ekonomije, širenjem poreskog obuhvata i boljom naplatom postojećih poreza", istakao je Damjanović u izjavi za Portal Analitika.

On je naglasio da je mnogo ozbiljnija dilema od vraćanja dva procenta poreza na dohodak na osnovnu stopu činjenica da Vlada i dalje odbija da razmisli o uvodjenju progresivne poreske stope, ili bar neoporezivog dijela dohodka.

"Evidentno je da proporcionalna stopa poreza na dohodak, uz postojeći nivo stope PDV-a, kao i simboličnih poreskih prihoda od imovine uključujući i rentu, stvara sve veći socijalni jaz, raslojava gradjane ove države, što urušava društvenu stabilnost, odnosno same temelje društva", podvukao je Damjanović.    

porezidoprinosiilustracijaZemlje regiona smanjuju poreze i doprinose na zarade: Trend smanjenja poreza i doprinosa na zarade nastavljen je u zemljama regiona, kako bi se omogućilo poslodavcima da povećaju plate zaposlenima i na taj način, prije svega, spriječe njihov odlazak u inostranstvo.

Nakon što su u julu u Republici Srpskoj doprinosi smanjeni i do 70 odsto na povećani dio zarade, Vlada drugog entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, predložila je izmjene zakona o porezu i doprinosima kako bi na prosječnu platu dažbine bile manje 60 odsto.

Vlada Sjeverne Makedonije je predložila zakon kojim se poslodavci koji povećaju zarade zaposlenima za iznos do 100 eura oslobađaju poreza i doprinosa na taj iznos.

U Srbiji će se od naredne godine povećati neoporezivi dio zarade sa 130 na 139 eura, minimalna zarada 11 odsto na 258 eura, dok se doprinosi poslodavcima smanjuju za 0,5 odsto bruto zarade.

U Hrvatskoj je Vlada predložila povećanje neoporezivog dijela zarade sa 510 na 560 eura, kao i uvođenje više mogućnosti da poslodavci isplaćuju zaposlenima neoporezive nagrade i naknade, kao i da se ne oporezuje prihod koji zaposleni uplaćuju na dodatno zdravstveno osiguranje. 

Vlada Crne Gore je od jula ove godine smanjila doprinose na zdravstveno osiguranje dva procentna poena, dok je minimalna zarada povećana sa 193 na 222 eura.
 

Komentari: 4

Osmogrk

15. 11. 2019 - 08:06

Piši mu pamet. Oni su se obezbijedili time što su povećali minimalnu zaradu, pa samim tim i povećali iznos poreza. K tome, krizni porez se odnosio na one koji imaju zaradu preko 720 € a broj onih koji primaju minimalnu zaradu nekoliko puta je veći. Kad se sve sabere i oduzme - Vlada se sigurno izgubiti neće i sigurno je nadomjestila, ako ne i prebacila, iznos koji je ubirala preko kriznog poreza.
zakula crnogorac

15. 11. 2019 - 09:24

pod hitno osjetno SMANJITI DOPRINOSE I POREZE NA ZARADE ,ako mogu REPUBLIKA SRPSKA, FEDERACIJA, SJEVERNA MAKEDONIJA,SRBIJA pa valjda mozemo i mi.ako smo EKONOMSKI TIGAR to je logicno.ubrzo ce IZBORI,pa neka VLADA dobro razmisli sta im je cinjeti.RADNICI MORAJU OSJETITI POVECANJE STANDARDA I BOLJI ZIVOT.SRECNO CRNA GORO!!!
Avetna

15. 11. 2019 - 09:33

Kakav je krizni porez.
ne da je kriza no ...

15. 11. 2019 - 11:04

A dje sad to ukidaju kad je najveca kriza od 1945 ?!
Novi komentar