Dokumentarno-igrani film o Jevrejki Lotiki Cilermajer

Projekat “Kadiš za Lotiku" predstavljen u Beogradu

U Media Centru u Beogradu sinoć je održana konferencija za štampu i predstavljanje projekta dokumentarno-igranog filma "Kadiš za Lotiku".
Objavljeno: 16. 11. 2019 - 11:48 Promjenite veličinu teksta: A A A

Rediteljka Irena Škorić i scenaristkinja Jelena Đurović, predsjednica Savjeta za kulturu CRNOGORSKE NACIONALNE ZAJEDNICE BEOGRAD,  govorile su o fascinantnoj ženi, Jevrejki Lotiki Cilermajer koja je sa svoje dvije sestre Adelom i Deborom krajem XIX vijeka došla u Višegrad, koja je tema ovoga filma. 

One su stigle iz Krakova sa idejom da u Bosni naprave poslovni poduhvat a u tada mali grad unijele duh modernosti i feminizma. Lotika je bila matrona, vodila je hotel i bila važna za javni život. Ujedinjavala je sve religije koje su tada obitavale u Višegradu. 

Upravo to je inspirisalo Iva Andrića da podrobno opiše ovu porodicu u svom romanu "Na Drini ćuprija" za koji je prije 58 godina dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Jelena Đurović je direktna potomkinja sestara Cilermajer po majčinoj liniji, bivša potpredsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, sada predsjednica  Savjeta za kulturu Crnogorske nacionalne zajednice Beograda, jednog od najstarijih nacionalnih udruženja u Srbiji. Đurovićeva je rekla da je upravo Irena Škorić, nagrađivana rediteljka iz Zagreba, idealna osoba koja može da dočara fascinantan Lotikin život, priču o Andriću, Jevrejima na Balkanu ali i tragičnu sudbinu onih koji su se poslije raspada Jugoslavije našli na vetrometini jer dolaze iz multikulturalnih sredina i mješovitih brakova. Ivo Andrić je upravo takva ličnost, rođen u Travniku od oca koji je bio hrvatskog a majke srpskog porijekla.

Škorićeva je istakla kako priča o Lotiki nije samo priča o feminizmu već i o tome da je ponekad potreban pojedinac da bi uzdrmao učmalu sredinu, a da su otresite sestre Cilermajer bile upravo ova mala bura koja je stigla u Višegrad. Ovo je inspiriše kao rediteljku a izazov je svakako i filmski prikaz paralelnog životnog puta Lotike i Andrića.

Sam kraj filma bio bi "kadiš" za Lotiku, jevrejska molitva za mrtve na groblju u Okolištima kod Višegrada gde junakinja sada počiva. Sahranjena je 1938, bez prisustva porodice koja je već tada bila u zbegovima zbog nastupajućeg rata i Holokausta.  

Okupljenim novinarima je prikazan i ekskluzivni trejler, a Škorić i Đurović se nadaju da će projekat privući fondove svih zemalja bivše Jugoslavije koje sa Andrićem imaju specifičan odnos i koje su ga odredile kao pisca i ličnost: Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, a posebno Crna Gora i njeno ministarstvo za kulturu, pošto se radi o Crnogorskoj nacionalnoj zajednici koja je jedan od nosilaca ovog projekta i čija je jedna od djelatnosti afirmacija crnogorskih kulturnih stvaralaca, a što je nesumnjivo Jelena Đurović.

Autorke su dodale kako ih obje povezuje ideal antifašizma, građanske i antiratne vrijednosti i da žele da ovaj film bude most kako za Jevreje u regionu tako i za nacije o kojima je pisao jedini jugoslovenski Nobelovac.

Konferencija se završila minutom ćutanja za nedavno preminulog Branka Lustiga, dvostrukog Oskarovca, producenta Šindlerove liste i Gladijatora, čoveka koji je preživio pakao Aušvica.
 

Komentari: 4

Mihailo,Bgd

16. 11. 2019 - 17:57

Vrijedi se ponositi projektom Jelene Đurović aktivistkinje CNZ iz Beograda i poželjeti uspješan rad. Nadajmo se da će g-đa Đurović afirmisati i neki lik iz crnogorske patriotske tradicije. Možda i iz bliske prošlosti,npr. čestititost tragičnog postupka admirala Barovića koji nije dozvolio da mu Junaštvo ukalja Viteštvo!
Avangard

16. 11. 2019 - 18:37

Čestitke gđi Đurović i Crnogorskoj nacionalnoj zajednici Beograd na ovom izvanrednom umjetničkom poduhvatu. Crnogorci okupljeni u ovoj Zajednici svojim ukupnim intelektualnim potencijalom i idejama u kontinuitetu organizuju kvalitetne kulturne i umjetnicke manifestacije, koje na najbolji način afirmišu crnogorsko kulturno stvaralastvo izvan domovine.
Ksenija Novi Sad

17. 11. 2019 - 06:10

Sve inicijative koje na istinski način afirmišu vrijednosti crnogorske nacionalne manjine potekle su iz CNZ-a iz Bograda.Crnogorski kulturni centar,priznanje crnogorske nacionalne manjene 2014g ...borba protiv banalnosti i folklornog dizajniranja koji na primitivan i karikturalan način prestavljaju Crnogorce u dijaspori. Razne kupusijade .,raštanijade,smotre geta i opanaka ne doprinose afirmaciji crnogorske nacije u Srbiji ,naprotiv.CNZ iz Beograda u svo Savjetu za kulturu ima ljude koji mogu činiti svaku meritornu Vladu ,ljudi koji po svojim biografijama i vrijednostima daleko iznad nivoa uobičajenih društava.
prof.

17. 11. 2019 - 06:53

Raduje da ima i pozitivnih Crnogoraca u Beogradu. Nažalost previše ima Bećkovića,, Božovića,Lakićevića, i ostalih plaćenika svetosavlja. Koliko je štete napravio Vuksanović falsifikatima i posrbljavaju crnogorskih ličnosti, i hrvatskih u srbadiju, to je velika mrlja sramote i laži na Maticu srpsku iz Novog Sada. Oni prodaju Crnu Goru i sve crnogorsko kao miraz. Biti i reći da su Crnogorac u Beogradu znači da te nema. Zadatak beogradskih medija je , samo ponižavati Crnu Goru, u svemu: politici, kulturi, sportu. Koliko će dozvoliti ovaj projekat, vidjećemo. Vjerujem da će biti dosta onih, koji će osujetit ili umanjiti važnost projekta.
Novi komentar