Šebek: Očuvanje televizija suštinski značajno i važno na putu Crne Gore ka EU

Danas se obilježava svjetski dan televizije, a medijski pluralizam veliki je kapital crnogorskog društva. Na državi je da nađe način i pomogne komercijalnim televizijama sa nacionalnom frekvencijom, kako bi sačuvala medije od gašenja, eliminisala uticaj na uređivačku politiku, usljed nedostatka novca, ocjenjuju sagovornici NoveM.
Objavljeno: 21. 11. 2019 - 17:29 Promjenite veličinu teksta: A A A

Televizija je postala komercijalno dostupna u gruboj eksperimentalnoj formi tokom kasnih 1920-tih. Tokom 1950-ih, postala je primarni medij za oblikovanje javnog mnjenja, deset godina kasnije postala je popularnija. 
 
Danilo Burzan novinar i publicista za NovuM kaže da je sama pojava televizije u svoje vrijeme bila medijska revolucija.
 
Iako nekada revolucionarno otkriće, opstanak televizije danas je doveden u pitanje. Ići u korak sa vremenom i savremenom tehnologijom, pravi je izazov, za one medije koji posluju na malom tržištu kakvo je crnogorsko, kaže direktorica TV NovaM Ivana Šebek.

U Crnoj Gori, dodaje, posluju 3 komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom, pored Javnog servisa. Javni servis državu i građane košta više od 14 miliona eura. Za funkcionisanje jedne komercijalne televizije potrebno je oko milion i 300 hiljada eura. Tržište je vrijedno 4 i po miliona. To, dovoljno govori o ugroženosti televizija
 
„Medijski pluralizam je jedan da tako kažem, veliki kapital crnogorskog društva. I Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, tu vrijednost mora da sačuva. Dakle Država mora iznaći način da pomogne televizijama sa nacionalnom frekvencijom, kako bi podstakla dalji razvoj tržišta. Imala sam priliku da kao član radne grupe za izradu Zakona o Avm uslugama čujem i međunarodne eksperte koji su kategorični u stavu da bi gašenje bilo kojeg medija bio jako loš signal između ostalog na putu Crne Gore ka EU'', kaže Šebek
 
A to bi, dodaje Šebek, svakako bilo loše za građane, koji bi ostali uskraćeni za raznovrsnost informacija, pogubno bi bilo i po esnaf, jer bi veći broj novinara mogao da ostane bez posla. Da je pomoć Države nesumnjivo potrebna, saglasan je i predsjednik Savjeta AEM-a Ranko Vujović.
 
Ranko Vujović, predsjednik Savjeta AEM-a smatra da država teško može pomoći medijima sem kroz fond koji je planiran u novom Zakonu o medijima. 

''I to u iznosu oko milion i 300 hiljada eura, teško drugačije jer sve ostalo bi značilo miješanje i ugrožavanje njihove nezavisnosti'', gov ori Vujović.
 
Kako dalje dodaje Šebek, fond za medijski pluralizam sada je još ideja, nije ni slovo na papiru definitivno, nego je plan. 

''On će biti operativan možda za koju godinu. Dakle redosljed poteza od strane Države mora bi biti drugačiji: morao bi se što hitnije utvrditi Fond za medijski pluralizam i učiniti dostupnim televizijama. I on svakako mora biti mnogo veći od kako znam planiranih oko milion. On mora biti višestruko veći... Jer ako hoćete građanima da ponudite kvalitetan i dobar program, to košta. Manjak novca, kao posljedicu sa sobom nosi upliv negativnih uticaja kako ekonomskih tako i političkih, na uređivačku politiku TV kuća, stoga se postavalja pitanje, da li je slika na ekranima zaista ogledalo današnjice'', kaže ona. 

Kako sagovornici ove televizije dalje govore, polarizacija je veliki problem.
 
„Dobar broj medija zavisi od onih koji pomažu u preživljavanju, dakle od sponzora, finasijera'', smatra Burzan.
 
Ranko Vujović dalje dodaje da mediji da bi bili imuni moraju da budu 100 odsto finansijski samostalni, međutim sa ovakvom tržištu kakvo je u CG i u ovakvoj situaciji, mediji su vrlo ranjivi, jer je mali broj njih finansijski održiv, tako da postanu lak plijen političkih ili finansijskih uticaja.“
 
Ivana Šebek smatra da polarizacija medija posebno televizija je naša surova realnost. 

''Ekstrem u vidu toga - želim da iz mržnje naškodim drugome, pa taman da to škodi i meni - zaista ne vodi  ničemu. To je već do esnafa, do toga da bi neki vlasnici televizija, koji se služe besprizornim metodama, trebalo da prestanu da se bave ovim poslom i da ostave tržiste onima koji znaju da se bave biznisom na jedan pošten, čist i zdrav način'', ističe Šebek.
 
Kako dalje dodaje, kamen spoticanja za TV kuće, na crnogorskom tržištu sem manjka kapitala, je i moguća nejednakost uslova pod kojim posluju.
 
''Vlada mora biti jednaka prema svima. Jer ne može da jednima prašta dugove i obaveze, a drugima ne. Tu prosto nema biznis, ali ni druge logike. Mjera patriotizma je uredno poslovanje, plaćanje redovno poreza državi, poreza i doprinosa itd. Čist racun-tako posluje i tako će poslovati televizija Nova M. Opstanak na malom tržištu, moguć je kaže direktorica Nove M, jedino ukoliko nudite kvalitet.

Nova M za razliku od drugih građanima Crne Gore nudi najbolji sportski, informativni, zabavni program. Najbolje serije i filmove. Kod nas samo gledate košarkaše Budućnosti u najeminentnijim Evropskim takmičenjima, svakako fudbalsku reprezentaciju Crne Gore do 2022. u svim takmičenjima, Ivana Ivanovića, Maju i Natašu u Među nama, Supertalent, Zdravi sa doktorkom Katarinom Bajec. Mislim da je kvalitet jedino čime se može ispravno i valjano boriti na tržištu i da to građani prepoznaju. No, novac nije samo preduslov za opstanak i kvalitet onoga što se emituje na televiziji. Neophodan je i ako želite da pratite nove tehnologije'', ističe Šebek.

Šebek dalje smatra da se televizija transformiše i postaje dostupnija svima te da je opstanak u eri savremenih tehnologija moguć.

''Televizija se transformiše, postaje dostupnija, jer na primjer preko Telemahove EON platforme možete da gledate televiziju svuda u svijetu, možete da premotavate danima unazad. Ne smatram da je televizija kao medij u problemu zbog toga. Samo treba ići u korak sa daljim razvojem tehnologija i biti brz, pravovremen, precizan, istinit i razvnorstan. Sve to Nova M jeste. Iako su se pravila tržišne utakmice od 1920tih do danas mijenjala, opstanak televizija u eri savremenih tehnologija čini se da je uz sve izazove moguć'', kaže Šebek.

Komentari: 0

Novi komentar