INTERVJU: Darko RADUNOVIĆ, ministar finansija

Rastu prihodi od PDV-a, doprinosa i akciza, auto-put ne može ugroziti fiskalnu održivost

Rast budžetskih prihoda u prvih devet mjeseci ove godine posljedica je jasne ekonomske politike Vlade i principijelnog insistiranja na mjerama fiskalne konsolidacije, uz povećanu poresku disciplinu. Tako smo po osnovu poreza na dodatu vrijednost prihodovali 56,3 miliona eura više nego u prva tri kvartala prošle godine, doprinosa za 19,2 miliona i akciza za 12,2 miliona eura, istakao je u intervjuu za Portal Analitika ministar finansija, Darko Radunović.
Objavljeno: 30. 11. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Rastu prihodi od PDV-a, doprinosa i akciza, auto-put ne moze ugroziti fiskalnu odrzivost
Foto: Ministarstvo finansija/Portal Analitika

“Naravno, u prilog nam je išla i još jedna uspješna turistička sezona. U prvih devet mjeseci imali smo 1,338 milijardu eura naplaćenih budžetskih prihoda, što je za 34,6 miliona iznad plana, a čak 65,2 miliona više u odnosu na isti period 2018. godine”, precizirao je Radunović

Ministar je ocijenio da se tokom minule turističke sezone Vladin Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije intenzivno sprovodio, naglašavajući da su inspekcije izdale više od 10.000 prekršajnih naloga s novčanim kaznama u ukupnom iznosu od preko 3,8 miliona eura.

“Takođe, nadležno ministarstvo je intenziviralo komunikaciju sa svim državnim i lokalnim organima čije aktivnosti utiču na smanjenje sive ekonomije u turizmu. Rezultati su evidentni, o čemu najbolje govori činjenica da je naplaćena boravišna taksa do polovine septembra iznosila 7,7 miliona eura, što je povećanje od 21 odsto u odnosu na 2018. godinu”, rekao je Radunović. 

On očekuje da povećanje planiranih troškova izgradnje prve dionice auto-puta Bar-Boljare bude na nivou do 10 odsto, što, kako kaže, ni u kom slučaju ne može ugroziti našu fiskalnu održivost. 

“O finansijskim aspektima realizacije druge faze auto-puta, kao i o modelima finansiranja, možemo ozbiljno govoriti tek u toku iduće godine, po završetku studije izvodljivosti. No, već sada je izvjesno da će se finansijski model odabrati tako da se ni na koji način ne ugroze ključni parametri konsolidacionog koncepta koji smo usvojili”, podvukao je ministar. 

darkoradunovic5ANALITIKA: Da li je punjenje budžeta u prvih devet mjeseci ove godine bilo u skladu s planom? Da li su budžetski prihodi povećani u odnosu na isti period prošle godine?

RADUNOVIĆ: U prvih devet mjeseci ove godine imali smo 1,338 milijardu eura naplaćenih budžetskih prihoda, što je za 34,6 miliona iznad plana, a čak 65,2 miliona više u odnosu na isti period 2018. godine. Raduje i činjenica da je rast ostvaren u svim značajnim kategorijama poreskih prihoda. Tako smo po osnovu poreza na dodatu vrijednost prihodovali 56,3 miliona eura više nego u prva tri kvartala prošle godine, doprinosa za 19,2 miliona i akciza za 12,2 miliona eura. 

Ovako dobar rezultat je, s jedne strane, posljedica jasne ekonomske politike Vlade čija je realizacija dovela do pozitivnih pomaka u privrednom sistemu i do povećanja zaposlenosti. S druge strane, prihodi su se uvećali i zbog principijelnog insistiranja na mjerama fiskalne konsolidacije, uz povećanu poresku disciplinu. Naravno, u prilog nam je išla i još jedna uspješna turistička sezona. 

ANALITIKA: Da li su ostvareni bolji rezultati u borbi protiv sive ekonomije tokom ljetnje turističke sezone?

RADUNOVIĆ: Statistički podaci, a i opšti utisci, potvrđuju da se Akcioni plan koji je, za suzbijanje sive ekonomije, Vlada donijela 2017. godine, intenzivno sprovodio. Ovdje prvenstveno mislim na rad Poreske uprave koja je insistirala na inspekcijskom nadzoru regularnosti poslovanja čija djelatnost ima sezonski karakter, primarno u vezi sa opštom poreskom registracijom, evidentiranjem prometa, uplatama pazara i sl. Efekat je vidljiv iz činjenice da ukupne korekcije utvrđenih nepravilnosti iznose čak 57 miliona eura od januara do septembra ove godine.  

Uprava za inspekcijske poslove je, u toku ljetnje turističke sezone, bila fokusirana na nadzor subjekata u primorskim opštinama i to u djelatnostima koje učestvuju u oblikovanju turističkog proizvoda (turizam i ugostiteljstvo, trgovina, zanatske djelatnosti i druge vrste usluga). Pored toga, u svim djelatnostima, a posebno u građevinarstvu u toku građevinske sezone, vršena je kontrola zapošljavanja i poštovanja prava iz radnog odnosa. 

U tim aktivnostima, finansijsko-sankcioni aspekt je od sekundarnog značaja jer je osnovni cilj bio obezbjeđenje zaštite zdravlja i bezbjednosti ljudi, uz očuvanje konkurentnosti odnosno tržišne ravnopravnosti privrednih subjekata. Intenzitet rada četiri inspekcije iz nadležnosti Uprave (Turistička, Tržišna, Zdravstveno-sanitarna i Inspekcija rada) ilustrovaću činjenicom da je izdato više od 10.000 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od preko 3,8 miliona eura. 

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je intenziviralo komunikaciju sa svim državnim i lokalnim organima čije aktivnosti utiču na smanjenje sive ekonomije u turizmu. Prirodno, akcenat je bio na pitanjima registracije smještaja, prijave gostiju, naplate boravišne takse, radnih odnosa u hotelijerstvu i ostvarenim prihodima. 

Rezultati su evidentni, o čemu najbolje govori činjenica da je naplaćena boravišna taksa do polovine septembra iznosila 7,7 miliona eura, što je povećanje od 21 odsto u odnosu na 2018. godinu. 

ANALITIKA: Zahvaljujući kojim faktorima je poboljšana naplata akciza na duvanske proizvode u prvoj polovini godine?

RADUNOVIĆ: Nivelisanje akcizne stope na cigarete koje smo izvršili u septembru 2018. je smanjilo atraktivnost nelegalnog prometa ovih proizvoda. Naime, jasno je da je sprečavanje nelegalnog prometa duvana i duvanskih proizvoda osnovni faktor porasta prihoda od akciza u ovom domenu. 

Ključnu ulogu, u tom segmentu, ima Uprava carina i njena saradnja sa Upravom policije, Specijalnim državnim tužilaštvom i drugim nadležnim institucijama.

Treba pomenuti i sistemsko unaprjeđenje carinskih procedura i poboljšanje metoda procjene rizika kod prometa akciznih, prvenstveno duvanskih proizvoda. 

darkoradunovic2ANALITIKA: Da li će se oprezno nastaviti sa daljom izgradnjom auto-puta nakon upozorenja MMF-a? Da li bi eventualno prekoračenje troškova izgradnje druge dionice moglo ugroziti fiskalnu održivost?

RADUNOVIĆ: Očekujemo da povećanje planiranih troškova izgradnje prve dionice auto-puta bude na nivou do 10 odsto što, ni u kom slučaju, ne može ugroziti našu fiskalnu održivost. 

O finansijskim aspektima realizacije druge faze auto-puta, kao i o modelima finansiranja, možemo ozbiljno govoriti tek u toku iduće godine, po završetku studije izvodljivosti. No, već sada je izvjesno da će se finansijski model odabrati tako da se ni na koji način ne ugroze ključni parametri konsolidacionog koncepta koji smo usvojili. 

Drugim riječima, druga dionica auto-puta će biti predmet javno-privatnog partnerstva, koncesije ili nekog kombinovanog modela takvog da se ne rizikuje uvećanje javnog duga. U prilog ovakvom opredjeljenju ide i činjenica da je odgovarajuća legislativa (Zakon o privatno-javnom partnerstvu, Zakon o koncesijama i Zakon o javnim nabavkama) već u skupštinskoj proceduri.   

ANALITIKA: Kako će povećanje zarada u zaposlenima u prosvjeti i zdravstvu uticati na javne finansije?

RADUNOVIĆ: Iako to nije tipično za fazu konsolidacije javnih finansija, rezultati ekonomske politike Vlade u prethodnom periodu su bili izuzetno dobri. O tome govore rekordne stope ekonomskog rasta i povećanje prihoda budžeta od preko 250 miliona eura, kao i racionalizacija tekuće budžetske potrošnje. Mislim da moramo biti zadovoljni time što smo imali, u poslednje tri godine, najveće ulaganje u realizaciju kapitalnih projekata. 

Sve to omogućilo nam je da budžetom za 2020. godinu budu stvorene pretpostavke da se može otvoriti prostor za povećanje zarada u pomenuta dva sektora, naravno pod uslovom da ne bude nekih finansijskih iznenađenja ili nepredvidljivih negativnih okolnosti koje bi nas natjerale da odustanemo od ovog opredjeljenja. 

darkoradunovic3ANALITIKA: Koji su najveći izazovi u upravljanju javnim dugom i koliko ste novca uštedjeli po osnovu troškova kamata, snižavanjem kamatnih stopa u odnosu na prethodne emisije euroobveznica?

RADUNOVIĆ: Intenzivan razvoj crnogorske ekonomije, posebno od obnove državnosti do danas, prirodno je rezultirao visokim procentom javnog duga. To je cijena koje je tipična za sve države regiona, i zbog razvojnih pretenzija, i zbog posljedica radikalne transformacije ekonomskog sistema. Dakle, i ova Vlada je, od početka svog mandata, suočena sa visokim procenatom javnog duga u odnosu na BDP i to jeste realni fokus djelovanja Ministarstva finansija. 

U martu 2018. godine smo usvojili srednjoročnu strategiju upravljanja dugom koja pokriva period od 2018. do 2020. godine. Strategijom su definisane smjernice i ciljevi koje Vlada ima u pogledu upravljanja dugom u srednjem roku, koristeći kao polaznu osnovu mjere fiskalne konsolidacije definisane Fiskalnom strategijom 2017-2020. U tom kontekstu smo analizirali i strukturu, odnosno karakteristike postojećeg portfolija duga i opredijelili se za ujednačavanje otplate duga po godinama i produžavanje ročnosti komercijalnog duga, radi smanjenja pritiska koji budžet trpi po osnovu otplata. Imamo u vidu i upravljanje valutnim rizikom i rizikom kamatnih stopa, zatim postupni razvoj domaćeg tržišta državnih hartija od vrijednosti, kao i minimiziranje troškova zaduživanja.

Zbog toga smo, prošle godine, emitovali euroobveznice u vrijednosti od 500 miliona eura, sa rokom dospjeća od sedam godina i godišnjom kamatnom stopom od 3.375 odsto. Navedena transakcija, faktički, predstavlja refinansiranje duga po osnovu postojećih obveznica koje dospijevaju 2019, 2020. i 2021. godine, u ukupnom iznosu od cca. 363 miliona eura. Radi se, dakle, o operaciji upravljanja obveznicama (liability management operation) koja omogućava smanjenje obaveza koje dospijevaju u 2019, 2020. i 2021. godini, uz reprogramiranu ročnost. Na ovaj način amortizovan je visok nivo obaveza koji nam je slijedio u pomenutom periodu. Navedeni scenario je pozitivno ocijenjen od strane ključnih međunarodnih finansijskih institucija i rejting agencija, što je olakšalo njegovu realizaciju i sličan aranžman koji smo realizovali i ove godine. 

Uz to, prošle godine smo imali i dodatni kreditni aranžman podržan garancijom Svjetske banke, sa rokom dospjeća od 12 godina, grejs periodom od četiri godine i godišnjom kamatnom stopom od 3,95 odsto godišnje u iznosu od 250 miliona eura. 

Ovim transakcijama smo poboljšali kvalitet duga Crne Gore. Prosječna ročnost iz 2017. od 4,6 godina povećana je na 5,2 godine. Sa druge strane, državni dug, na kraju 2018. godine, imao je realnu prosječnu kamatnu stopu od tri odsto, što je znatno povoljnije u odnosu na prethodnih 4,6 odsto.

U 2019. godini smo nastavili napore u cilju poboljšanja kvaliteta duga. Naime, na domaćem tržištu smo sproveli emisiju obveznica, i zbog diversifikacije izvora finansiranja, i radi razvoja domaćeg tržišta državnih obveznica.  

U nastojanju da aktivno djelujemo na ovom planu i u 2020. godini, Crna Gora je, krajem septembra ove godine, emitovala euroobveznice u iznosu od 500 miliona eura, sa rokom dospjeća od deset godina i kamatnom stopom od 2,55 odsto godišnje. To su, do sada, najpovoljniji uslovi zaduženja putem euroobveznica. 

Kroz analizu jednog primjera ilustrovaću nominalne efekte ovakvih operacija. Da smo ovogodišnje euroobveznice realizovali po prošlogodišnjoj kamatnoj stopi, na period od deset godina, platili bismo čak 42 miliona eura više. Kada uzmemo uslove za euroobveznice iz 2016. godine, taj iznos bi se popeo na 160 miliona eura ušteda. Jasno je koliki smo „bonus“ ostvarili na ovaj način, omogućavajući da se ta sredstva, umjesto u otplati duga, iskoriste za finansiranje značajnih aktivnosti koje doprinose ekonomskom i svakom drugom razvoju zemlje.

darkoradunovic4 ANALITIKA: Kad se planira izlazak iz zone saniranja budžetskog deficita u zonu budžetskog suficita?

RADUNOVIĆ: Postignuti su značajni rezultati, ali je fiskalna konsolidacija i dalje naš kontinuirani zadatak. Ne smije nas zavarati čak ni suficit tekuće budžetske potrošnje od skoro 100 miliona eura, iako smo time potvrdili da Crna Gora može sve svoje tekuće obaveze da finansira iz izvornih prihoda. Dakle, dostigli smo bazični fiskalni postulat tekuće samoodrživosti koji je ključan u planiranju i realizaciji budžeta, ali i dalje imamo neke rizične fiskalne parametre. 

Sam suficit ukupnog budžeta prvenstveno zavisi, pored ostalog, od trošenja sredstava kapitalnog budžeta, što je uslovljeno dinamikom javnih investicija koja zavisi od niza nefinansijskih faktora. Tako je, u prvih devet mjeseci, kapitalni budžet realizovan na nivou 76,5 odsto planiranog (160 od planiranih 240,7 miliona), pa se može očekivati efekat prelivanja neutrošenih, a opredijeljenih sredstava u 2020. godinu. Ta nepotrošena sredstva predstavljaju srazmjerno poboljšanje rezultata u tekućoj godini, ali samo prividno jer će se potrošnja svakako uvećati finalizacijom nedovršenih projekata finansiranih iz prethodnog kapitalnog budžeta.

Kad se to uzme u obzir, mi ćemo i u narednoj godini imati blagi budžetski deficit. No, ta nedostajuća sredstva su, u najznačajnijoj mjeri, već obezbijeđena nedavnom emisijom euroobveznica u septembru 2019. godine.

ANALITIKA: Kako komentarišete interesovanje investitora za nedavnu emisiju euroobveznica i na koji način ćete refinansirati javni dug u 2020. godini?

RADUNOVIĆ: Naši ekonomski pokazatelji su veoma dobri, a naša odlučnost da do kraja sprovedemo finansijsku konsolidaciju bez razvojne restrikcije nesporna. Ipak, pravu ocjenu postignutog možete dobiti tek na tržištu gdje se obveznice neke države pojavljuju kao, uslovno rečeno, njen proizvod. To kako će se kupci odnositi prema takvom proizvodu jeste validacija ukupne ekonomske politike, statusa i ekonomske perspektive države.    

Upravo zbog toga sam više nego zadovoljan reakcijom investitora na našu emisiju obveznica. Tražnja crnogorskih hartija od vrijednosti je dostigla cifru od 1,8 milijardi eura, dakle trostruko više od vrijednosti transakcije. 

Radi se o zainteresovanosti 190 investitora gotovo iz cijelog svijeta, i to najviše iz kategorije investicionih fondova, zatim banaka, penzionih i hedž-fondova.

Napominjem da na ovom tržištu nema ni milosti, ni simpatija ni sentimenta – vrednuje se isključivo kvalitet ponude. Dakle, ne samo da je sama transakcija bila uspješna nego smo, kroz njeno sprovođenje, dobili i posrednu potvrdu ispravnosti i uspješnosti naše ekonomske politike i razvojne strategije.  

Nadam se da neće zvučati neskromno ako kažem da sam takav ishod i očekivao, racionalno sagledavajući opšte uslove na tržištu kapitala i objektivno procjenjujući efekte internog angažmana Ministarstva finansija i Vlade u cjelini.
 

Komentari: 6

Nikola

30. 11. 2019 - 07:45

E sad lijepo objaniste osobama sa invaliditetom zašto njihova subvencija kasni gotovo mjesec dana kada je sve divno i bajno.
zakula crnogorac

30. 11. 2019 - 09:50

GOS RADUNOVICU,,susjedna SRBIJA, vec najavljuje povecanje za ZDRAVSTVO svake godine od 15% gos,VUCIC pominje MED SESTRE,A VI VEC SADA KAZETE ,,AKO BUDE NEPREDVIDJENIH OKOLNOSTI NISTA OD POVECANJA.bojim se da lagano zaostajemo za SUSJEDIMA.SRECNO GOS.RADUNOVICU,,SRECNO CRNA GORO!!!
drakula crnogorac

30. 11. 2019 - 10:42

Ono sto ste "slucajno" zaboravili reci je da deficit koji nastaje zbog takvog trosenja Srbija pokriva/servisira izuzetno nepovoljnim kreditima. A kako to fino kaze stara srbijanska narodna poslovica: ko ne plati na mostu, platice na cupriji.
Neistina

30. 11. 2019 - 19:24

Upravo je suprotno, njihova zaduženja su i do tri puta jeftinija od naših, da ne pominjem kolika je njihova a kolika naša zaduženost, uz to Srbija je završila 2/3 autoputeva, a mi ni počeli.
Ljekar

30. 11. 2019 - 16:49

Upravo se nalazim na jednom medjunarodnom kongresu ljekara.Sramota me kad kazem za koliku platu radim.Bosanski ljekari specijalisti imaju platu 1300€,srbijanski 1100€,hrvatski 1800€,a slovenci 3000€.Ja kad sam rekao da je moja plata nepunih 700€ ljudi su rekli...pa zasto ne ides iz Cg...Nijesam do sad razmisljao o tome...ali sad definitivno razmisljam.
Ima li ovo idje!

30. 11. 2019 - 19:22

Primjer u regionu, najveći dohodak na Balkanu, porest svega svaki dan, a jedina zemlja u Evropi koja još ima krizni porez i još ste najavili da nema povećanja plata ČAK 3 sledeće godine, a ako ste za krizni porez rekli 7 mjeseci, a prošlo sedam godina, sve je jasno. Užas. Zaista smo primjer u Evropi, a sami zaključite kakav.
Novi komentar