Boreta je juče zamolio vijeće Vrhovnog suda da prije donošenja odluke ,,dobro iščita iskaz zaštićenog svjedoka, jer je za njegovu ocjenu potreban samo zdrav razum“.
Okrivljeni Milan Šćekić je kazao da je zbog rečenice nekredibilnog zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića osuđen na tridesetogodišnju robiju.
On je apelovao na sudsko vijeće da dobro pročitaju izjave očevidaca koji su te večeri vidjeli ubicu.
- Svi svjedoci detaljno su opisali muškarca višeg od 180 centimetara, krupne građe što ne odgovara mom opisu. Visok sam 1,71 metar, ali tog podatka nema ni u jednoj presudi – kazao je Šćekić.
Tužiteljka Miljana Radović navela je da smatra da će Vrhovni sud dati valjana obrazloženja za navedene sumnje Ustavnog suda kada su u pitanju povrede prava optuženih u ovom predmetu na pravično suđenje.
Predsjednica vijeća Vrhovnog suda sutkinja Stanka Vučinić saopštila je da će odluka biti donijeta u zakonskom roku.
Sudije Ustavnog suda su u junu usvojile žalbu odbrane Borete, Bigovića, Vujadinovića i Šćekića, osuđenih na po 30 godina zatvora, jer je ocijenjeno da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u dijelu koji se odnosi na pribavljanje i kvalitet korišćenog dokaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića i prava na odbranu.
Obrazloženje
Ustavni sud je konstatovao da je odbrana na suđenjima pred redovnim sudovima osporavala kredibilitet iskaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića, ali da sudeća vijeća u svojim odlukama nijesu obrazložila suprotni stav - da je iskaz ovog svjedoka validan.
- Iz citiranih stavova redovnih sudova se uočava da je iskaz zaštićenog svjedoka važan i relevantan i stavovi redovnih sudova djeluju kao čvrst i zatvoren krug koji ne dozvoljava bilo kakvo osporavanje - smatraju sudije Ustavnog suda.
Ovaj sud navodi da je u konkretnom slučaju svjedok Vlaović u zamjenu za svjedočenje dobio prekid izdržavanja zatvorske kazne.
- Nesporno je da je tužiocu dozvoljeno da odstupi od principa legaliteta zarad višeg interesa, ali se ovaj zakonski mehanizam koristi kod instituta svjedoka saradnika. U konkretnom slučaju se ne radi o svjedoku saradniku već zaštićenom svjedoku – navodi se u obrazloženju Ustavnog suda.
Sudije Ustavnog suda ukazale su i da je Vlaoviću dan prije davanja iskaza 27. februara 2006. godine uvažena molba za prekid izvršenja zatvorske kazne a da je Ministarstvo pravde nekoliko mjeseci ranije odbilo takav isti zahtjev.
– Svjedoku Vlaoviću je potom 16 puta uvažavana molba za prekid izvršenja zatvorske kazne i uvijek zbog bolesti supruge i njegovih zdravstvenih problema. Vlaović se nikada nije vratio na izvršenje zatvorske kazne i za njim je raspisana potjernica – navode sudije Ustavnog suda.
Osim toga, ovaj sud primjećuje da je Vlaoviću bila obezbijeđena sudska, ali i vansudska zaštita iako ,,crnogorsko zakonodavstvo ne propisuje da se zaštićenom svjedoku daju benefiti i pogodnosti u zamjenu za njegovo svjedočenje i pomoć pravosuđu“.
Zbog svega navedenog, Ustavni sud smatra da okolnosti u konkretnom slučaju nameću sumnju u pouzdanost i tačnost iskaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića.
Suprotni stavovi
Sudije Vrhovnog suda juče nijesu sporile stav odbrane i Ustavnog suda da je optuženima povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku s obzirom na višegodišnje trajanje sudskog procesa.
Nakon što je pročitano obrazloženje Ustavnog suda, tužiteljka Radović je kazala da ne želi da ga komentariše navodeći da ostaje pri navodima žalbe koju je tužilaštvo izreklo 15. oktobra 2015. godine i zatražila da se odbiju žalbe branioca.
Suprotno Radović, advokati Bojana Franović, Branislav Durutović i Dragoljub Đukanović su naveli da petočlano vijeće Vrhovnog suda jedino može donijeti odluku kojom se ukida osuđujuća presuda protiv Borete, Bigovića, Vujadinovića, Šćekića i Kožara.
- Ustavni sud je ukazao na povrede koje su takve da se mogu ispraviti jedino u ponovnom postupku. Okrivljenima se mora pružiti mogućnost da se utvrdi da li su krivi ili ne – kazala je advokatica Franović.
Ona se nije saglasila sa stavom tužiteljke Miljane Radović da je dovoljno da Vrhovni sud da valjano obrazloženje na navode Ustavnog suda.
Advokat Durutović je skrenuo pažnju na kriminalnu prošlost zaštićenog svjedoka kao i da je pred istražnim sudijom prećutao kontakte koje je prethodno imao sa policijskim službenicima iz Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala.
-Boreta je označen kao podstrekač, a dokazivanje ovog djela je nemoguća misija ako to ne potvrdi direktni izvršilac ubistva. Ni jedan materijalni i personalni dokaz ne daje snagu optužbama protiv Borete – kazao je advokat Durutović.
On je apostrofirao da su svjedoci u procesu tvrdili da je Vlaović bio doušnik i špijun, a što se potvrđuje time što je u prvom iskazu iznio saznanja policije koje je imala u tom trenutku.
- Vlaović je u prvom navratu govorio da su okrivljeni nakon podmetanja bombe na gradilište ,,Splendida“ plivali do glisera kojim su pobjegli. Kasnije je njegov iskaz mijenjam, prilagođavan stavovima tužilaštva i policije – naveo je advokat Durutović.
Advokat Dragoljub Đukanović navodi da je Vlahović morao biti izuzet kao svjedok istog trenutka kada je slagao sudiju za istragu u februaru 2006. godine rekavši da nije imao nikakvu komunikaciju sa policijskim i tužilačkim funkcionerima.
- Vlaović je ustvrdio da je svjedočio iz moralnih razloga ne pominjući da je tražio prekid kazne i da je uzeo 20.000 nagrade – kazao je advokat Đukanović.
Podsjećamo da je optuženima suđeno tri puta. Apelacioni sud je prve dvije presude Višeg suda oborio zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i brojnih grešaka.
Sudija Uskoković, koja je donijela posljednju presudu 2012. godine u obrazloženju je navela da je, na osnovu svih dokaza, prema stavu sudskog vijeća, nesumnjivo utvrđeno da su Boreta, Bigović, Vujadinović i Čila Šćekić počinili teško ubistvo.
- Boreta i Bigović podstakli su Čilu Šćekića i Vujadinovića da iz koristoljublja ubiju inspektora Šćekića – rekla je tada sudija Uskoković.
Direktni egzekutor bio je Čila Šćekić, a to je, kako je obrazložila sudija Uskoković, potvrdio i nekadašnji zaštićeni svjedok Zoran Vlaović.
