Neproduktivni troškovi u budžetu

Još ima prostora za stezanje kaiša

Ima prostora da se smanje takozvani neproduktivni troškovi u budžetu – za službena putovanja, gorivo, reprezentaciju, smatraju i u vlasti i u opoziciji.
Objavljeno: 09. 12. 2019 - 07:20 Promjenite veličinu teksta: A A A

Vlada prilikom koncipiranja budžeta smanjuje malo po malo, ali i ne svima.

Nekima i poveća poput inspekcije i policije da, kako kažu, ne bi ugrozili funkcionisanje. U opoziciji ocjenjuju da javni sektor komotno troši i da se vlast ne usuđuje na radikalne rezove, za koje ima prostora. Opozicija naročito kritikuje stavku "Ostalo" u budžetu, kroz koju je, ne zna se zašto, potrošeno preko 50 miliona eura za pet godina.

List podsjeća da su ukupni budžetski izdaci za narednu godinu koncipirani na 2,57 milijardi, u tekućoj 2,39, u 2018. su bili dvije milijarde eura, koliko i godinu ranije…

Brojke

Troškovi za službena putovanja, gorivo, reprezentaciju... samo su jedan dio ukupnih budžetskih izdataka.

U narednoj godini je, recimo, planirano da se na službena putovanja potroši ukupno 5,4 miliona eura, za gorivo 10 miliona, a za reprezentaciju 548 hiljada eura. U tekućoj godini za službena putovanja je predviđeno 5,06 miliona, za gorivo 9,3 miliona, a za reprezentaciju 668 hiljada eura.

U 2018. za službena putovanja je bilo predviđeno 5,33 miliona, za gorivo 8,9 miliona, a za reprezentaciju 681 hiljadu. U 2017. za službena putovanja je bilo 5,93 miliona, za gorivo 8,7 miliona, a za reprezentaciju 817 hiljada, s tim što nije potrošena kompletna cifra.

Uporedni podaci budžeta za službena putovanja za tekuću i narednu godinu pokazuju da je velikom broju budžetskih jedinica smanjen iznos, ali je nekima i povećan.

Ministarstvu finansija su smanjena službena putovanja u narednoj godini na 26.700 sa 41.300 eura u tekućoj godini, Ministarstvu odbrane sa 229.400 u tekućoj na 150 hiljada u narednoj, Ministarstvu saobraćaja sa 56.000 na 28.100 eura… Među onima koji će dogodine dobiti veći budžet je Uprava policije sa 693.000 na 800.000, Poreska uprava sa 239.900 na 242.600 eura, više je dobila Državna izborna komisija - sa 6.100 eura u tekućoj godini na 16.500 eura u narednoj godini… Mnoge potrošačke jedinice su zadržale u narednoj isti budžet kao u tekućoj godini.

Podsjetimo da su predstavnici Ministarstva finansija sredinom proteklog mjeseca kada je usvojen prijedlog budžeta za narednu godinu saopštili da su takozvani nereproduktivni troškovi - reprezentacija, gorivo, službena putovanja i nabavka službenih automobila umanjeni kod svih organa državne administracije, osim kod onih kod kojih je obavljanje osnovne funkcije vezano za ove troškove a to su, prije svega, inspekcijske i policijske službe.

Ministar finansija Darko Radunović je kazao tada da su te troškove pokušali da svedu na minimum, ali se ,,uvijek javlja potreba za povećanjem izdvajanja za određene jedinice kao što su policijske službe i čiji izdaci se kreću shodno cijenama goriva, ali i potrebama“. On je tada saopštio da je reprezentacija za narednu godinu ukupno smanjena za 100 hiljada eura, a da su službena putovanja smanjena kod ministarstava odbrane, finansija, saobraćaja, prosvjete, poljoprivrede… Ministar je tada najavio da se kroz efikasnije javne nabavke za potrebe državnih organa očekuje pad troškova u domenu osiguranja, komunikacionih usluga, nabavke kancelarijskog materijala…

Smanjivati

Pobjeda je pitala i predstavnike vlasti i opozicije – ima li prostora za dodatno smanjenje reprezentacije, službenih putovanja…

Nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović kazao je da podaci pokazuju da nema suštinske racionalizacije na rashodnoj strani budžeta.

"Kontinuitet budžetske politike ogleda se i u činjenici da nema suštinske racionalizacije na rashodnoj strani budžeta, time ni rezanja takozvanah ostalih troškova – odnosno službenih putovanja, reprezentacije, troškova za gorivo… Preglomazna i velikim dijelom politizovana administracija u inače velikom javnom sektoru, naviknuta je na svojevrsno dodatno stimulisanje kroz komotno trošenje ovih ne malih sredstava. I to kreatori budžetske politike znaju i prosto se ne usuđuju na radikalne rezove kako ne bi dirali u političku podršku koju velikim dijelom crpe od strane državne administracije", smatra Damjanović.

Činjenica, dodaje on, da se između četvrtine i trećine budžetskih sredstava nabavlja kroz kredite i pozajmice, postojanje budžetskog deficita i javnog duga iznad zakonom dozvoljenog limita - trebalo bi da bude dovoljan razlog za značajno smanjenje takozvane neproduktivne potrošnje.

"Međutim, smanjenja nema iako smo još pod svojevrsnim sanacionim mjerama čiji ceh uglavnom plaćaju oni troškovi koji u odnosu na rast BDP, odnosno budžeta, svakako zaostaju – a to su troškovi za penzije i zarade", smatra Damjanović.

Da ima prostora za smanjenje potrošnje nedavno je u intervjuu Pobjedi kazao i dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta Crne Gore i predsjednik Udruženja ekonomista Crne Gore.

On smatra da bi bilo dobro kada bismo našli način da budžet za narednu godinu, koji je koncipiran na 2,575 milijardi eura, smanjimo do pet odsto, odnosno oko 130 miliona.

"Mislim da ima prostora i da za to još nije kasno. Svako može malo da uštedi - u porodici, preduzeću, a onda možemo i u državi. Ne treba linearno da smanjujemo, jer možda neko ima prostora da uštedi tri a neko sedam odsto, negdje se možda i ne može uštedjeti. Ali bi dublja strukturna analiza pokazala da pojedine budžetske jedinice imaju prostora za smanjenje izdataka", objasnio je Mihailović.

Sve, smatra profesor, pokazuje da moramo da štedimo i smanjujemo administraciju i potrošnju određenih budžetskih jedinica.

Komentari: 1

BADAVA

09. 12. 2019 - 10:33

Badava vi stezete kais ,ak ne otpustite more politickih UHLJEBA. I nije ni to dovoljno ako ne osmislite strategiju relasakcije malijh privatnih biznisa-pogotovo onih koji su u zacetku,A tek ima prostora da OTPUSTITE KAIS na te vrijedne ljude!/Da se uredi prolongiranje uplate PDV sto bi bila neka vrsta kredita za mala preduzeca ? Sad su u obavezi SVAKOMJESECNO do 15-og,da idu sa uplatama istog pod pretnjom drakonskih kazni. Cuo sam nije provjereno ,da u mnogim zemljama EU kao Danskoj naprimjer da taj rok kao i ostale dazbine su na 3. ili 6.mjeseci pa i duze! Nekada je bilo tako i kod nas? Ako DRZAVA oce da pruzi istinsku LOGISTIKU preduzetnicima , to je jadan od mehanizama,ne izmislja se topla voda to vec primenjuju u zapadnoj evropi?
Novi komentar