STAV: Prof. dr Milorad NIKČEVIĆ

Crna Gora bez državotvornog crnogorskog identiteta gubi smisao postojanja

Koncept ustavno proklamovanog građanskog društva u Crnoj Gori posljednjih godina poprima izvjesne oblike koji jasno ukazuju na njegovu zloupotrebu i odstupanja u političkoj i društvenoj praksi.
Objavljeno: 09. 12. 2019 - 11:51 Promjenite veličinu teksta: A A A

BIROKRATSKA SVIJEST

Preovladavajuća birokratska svijest u crnogorskim institucijama ili kako ih ona preferira nazivati “institucijama Crne Gore”, da bi izbjegli, taj za njih neprijatni prisvojni primjer, crnogorski sve više odstupa od građanske premise crnogorskog ustavnog ustrojstva te u službenoj korespondenciji i javnim nastupima Crnu Goru predstavljaju kao nekakvu konfederaciju naroda, odnosno teritoriju u čijim granicama žive narodi različitih kultura, vjera i političkih stremljenja.

 Pritom se svjesno zanemaruje crnogorski narod koji je stvorio Crnu Goru, kao svoj državotvorni ram u koji je uklopljena njegova cjelokupna istorijska putanja, kultura, duh i smisao postojanja.Naravno u tom ramu locira se i Crnogorska pravoslavna /autokefalna crkva kao sekundarni etnogenezički okvir inaravno crnogorski jezik kao izražavajući vid njihova postojanja i saobraćaja, pa i kao glavno oruđenjihove duhovne i materijalne kulture, bez kojega se nijedan narod ne može iznutra povezati i homogenizovati. A bitan je i za nacionalni samoiskaz.

Od Crne Gore se pod plaštom napadne verbalne multikulturalnosti i građanske neodređenosti sve više stvara država konstitutivnih naroda u kojoj Crnogorci ubrzano gube svoj državotvorni okvir iidentitet, jer kao državotvorna nacija nemaju institucije koje bi mu se posvetile, a niti političke organizacije koje bi ih predstavljale i kroz čije bi se djelovanje agregirao crnogorski nacionalni i politički interes.

Vladajuća politička pamet i njena birokratska struktura kao da još nije shvatila da se desio referendum 2006. godine i da je Crna Gora postala nezavisna, saverena i međunarodno priznata država te da se Crnogorci, nakon gotovo sto godina, opet mogu ośećati kao domaćini u svojoj kući I duhovnom omotaču. Vrlo je opasna tendencija udaljavanja od onogo što čini suštinu crnogorskog narodnog i državnog bića i relativizacija njihove organske povezanosti.

MATIČNA DRŽAVA

Crnogorcima je Crna Gora matična država po kojoj nosi svoj nacionalni geonim i koja je u hegelovskomI herderovskom smislu njihovo najveće civilizacijsko dostignuće. Crnogorski narod se preko svoje vjekovne borbe za golu opstojnost i snažne državotvorne svijesti predstavio na pozornici svjetske istorije kao rijetko koji drugi narod na planeti. Crnogorski David se morao ne jednom, nego mnogo puta boriti sa Golijatom, zlom stranim i domaćim!

Zar to sve treba prepustiti tami i zaboravu? Zar današnji Crnogorci ne žele i ne znaju njegovati kulturu śećanja i istorijskih tečevina? Zar one hiljade i hiljade herojskih predaka, čije kosti počivaju ugolgotama i grobovima,i njihova epska žrtva ne zaslužuju poseban pijetet da bi se današnji Crnogorci tek tako lako odrekli grandioznevertikale svoga nacionalnog  i istorijskog bića?

Ma, ne! Isto kao isvaka druga država bez svoga državotvornog naroda (Srbija bez Srba, Hrvatska bez Hrvata, Rusija bez Rusa, Francuska bez Francuza, Makedonija bez Makedonaca itd., itd. ). Ne može se potajno iotvoreno gušiti crnogorski identitet zarad dnevno-političkih interesa, partijskih i inih kalkulacija i golog opstanka na vlasti.

Nema istinskog građanskog društva i multikulture u kojoj manjina ne poštuje prava (a posebno istorijsko pravo i zasluge) većine i obrnuto. Sve drugo vodi produbljivanju nesporazuma idubokih podjela u društvu. Potrebno je da se stvari realno sagledaju onakve kakve jesu i priznaju očigledne činjenice: crnogorska renesansa može se desiti samo na temelju istinskih vrijednosti, a ne na demagoškim floskulama i uljepšano-iluzornoj stvarnosti.

STEREOTIPI

U politici prema crnogorskoj nacionalnoj manjini i dijaspori u svijetu se pristupa na prilično stereotipan i selektivan način, bez jasnih i utvrđenih kriterija i selektivnih prioriteta kako to čine druge državne politike, a ne trebamo dalje ići od našeg suśedstva, đe dobro znaju koliko je važno sačuvati nacionalnu supstancu u i izvan domovine i kako se odnositi prema njoj.

 Nažalost, u Crnoj Gori očito ne postoje kriteriji vrednovanja crnogorskih iseljeničkih organizacija i njihovih zasluga u očuvanju kulturnog i nacinalnog bića i doprinosa obnovi crnogorske države. Sve se relativizuje i niveliše zarad mira i unosnog novčanog profita u kući. Ali dokada, gospodo?! Za mnoge se stvari prilično odocnilo, što nam se sada vraća kao bumerang.

Društveno-politički razvoj u postreferendumskoj Crnoj Gori, opterećen latentnim strahom od poremećaja ravnoteže političkih snaga, karakteriše duboka podijeljenost unutar crnogorskog nacionalnog bića, koja se izrazito negativno održava na vitalnost duha i svijest crnogorskoga naroda, ali i same države.

SLABLJENJE IDENTITETA

Slabljenje crnogorskog identiteta u obnovljenoj nezavisnoj Crnoj Gori predstavlja paradox sui generis! Politički progres u Crnoj Gori, posebno vidljiv u njenoj vanjsko-političkoj orijentaciji, praćen je antropološkim i kulturnim regresom crnogorskog nacionalnog bića. U ime kojih vrijednosti i političkih dostignuća se guši crnogorski glas i rastače organska snaga crnogorskog istorijskog bića na kojoj je počivala svaka, pa i današnja suverena Crna Gora?!

Da nije tako ne bi se u govorima visokih crnogorskih zvaničnika dešavali krupni lapsusi i propusti (kao na nedavnim “Danima dijaspore”, održanim ljetos u Baru), ne bi se veličale pojedine iseljeničke destruktivne organizacije, istinski nenacionalni nosioci koje su sav svoj rad posvetile u inozemstvu negiranju osnovnih crnogorskih vrijednosti I odrednica, a pritomzaboravljale i zaobilazile osvjedočene crnogorske patrioteu dijaspori.

Ne bi se prema njima ignorantski postupalo u službenoj korenspondenciji i izbjegavao odgovor na njihova suštinska pitanja. Ne bi se po svijetu otvarale nekakve sobe i sobice Crne Gore u čijem je nazivu na crnogorskom jeziku zabranjen prisvojni pridjev “crnogorski”. Ne bi se izdavale iseljeničke legitimacije (neobičan crnogorski izum I specifikum!) podnosiocima zahtjeva za njihovo dobijanje bez strogih uslova i nesumnjivih dokumentovanih dokaza o crnogorskom porijeklu i pripadnosti matici Crnoj Gori.

Ne bi danas crnogorska nacionalna manjina bila u pojedinim državama gotovo desetkovana (najočitiji primjer u Republici Srbijii Republici Hrvatskoj, đe je u zadnjih tridesetak godina nestalo preko 120 hiljada nacionalnih Crnogoraca!).

NACIONALNE MANJINE

 Da su te nacionalne manjine odane svojoj otadžbini slavile bi danas dane crnogorske državnosti i njezine samostalosti. Slavili bi Njegoševe dane kulture, preko čijih bi sadržaja emanirali slavlje sa simbolikom i pijetetom toga najznačajnijeg kulturnog i državnog imena, a ne da nam cinično podvaljuju neki sumnjivi krugovi iz dijaspore koji uporno slave čak i nekakve  Petrovdanske i Lučidanske derneke (a svi znamo da ti isti krugovi nemaju nikakvih vjerskih motiva, senzibilnosti i vjere koja bi im bila snažni podsticaji za takve “religiozne” proslave).

Njihovi vjerski i unionistički  blagdanisluže im samo da prikriju  zakulisne obmane“vjernika” i agnostičke, a sves ciljem da prigrabegolema novčana sredstva i dobiju masovnostneobrazovanih ljudi, pa makar dolazili i iz drugih, zagraničnih zemalja (Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije)!? A prava suština tako ostaje, kao I uvijek, zapretana i zamagljena!

Isto tako, ne bi danas Nacionalni savjet Crnogoraca u Republici Srbiji bio ovakav kakav je danas, malo ili nimalo crnogorski, da su crnogorski nadležni državni organi poveli malo više računa o svojim sunarodnicima u toj držav. Ali to birokratsku pamet mnogo ne dotiče. Ona se drži svoje demagoške mantre “građanskih postignuća” i “multikulturalnog, multikofensijalnogi turističkog raja” koji na momente neodoljivo podsjeća na bajkovita Potemkinova sela.

Ne može se, gospodo, žrtvovati crnogorski nacion i identitet radi trenutnog političkog i partijskog interesa opstanka na vlasti.

 Crnogorce niko ne može da ucjenjuje u kući koju su baš oni milenijumagodina oblikovali ikrvlju utemeljili, jer bez Crnogoraca nema Crne Gore, niti njenih manjinskih naroda iz prostog razloga što bi bilo besmisleno njeno takvo postojanje.

Nije, dakle,  Crna Gora nastala tek 2006. godine, već je ona milenijska država koja predstavlja vertikalu i krunu crnogorskog političkog, kulturnog i duhovnog stvaralaštva i svojevrsni transcenzus i izlazak na istorijsku proevropsku pozornicu crnogorskog naroda u civilizovanom svijetu.  (Auto je akademik DANU)

 

Komentari: 16

Freeman

09. 12. 2019 - 12:26

Akadeniče DANU,u građanskoj državi Crnoj Gori ,kako je definisana u Ustavu,Crnogorci su svi oni koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu drčavu,bilo da se oni nacionalno osjećaju kao Crnogorci,Srbi,Bošnjaci,Hrvati ili Albanci.Samo tako i nikako drugačije.Nametati stav da samo oni koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci su pravi Crnogorci i patriote je potpuno pogrešan i retrogradan.
Mihailo,Bgd

09. 12. 2019 - 13:31

KONAČNO, g. Nikčeviću prava riječ u pravo vrijeme upućena vodećoj političkoj nomenklaturi da u pogledu milenijumske državotvornosti CG i etničkog jezgra (crnogorskog) koje je tu državnotvornost oosvajalo, nema više prostora za UZMICANJE i OPORTUNIZAM i nedaj bože pol. TRGOVANJE. Naravno i kademska i intelektulana javnost CG mora otvoriti dremljive oči i postati svijest i savjest građana CG.
Objektivni

09. 12. 2019 - 13:33

On to nije kazao Freeman . Kazao je da to sto je Crna Gora gradjanska drzava ( je bih je pravio kao gradjansku pa da Crnogoraca ima i 80% ) , vec je rekao da bez obzira na njeno gradjansko ustrojstvo nacionalne osobenosti Crnogoraca se ne smiju dovoditi u pitanje. Oni su ovu drzavu stvarali vjekovima. A to sto je ona sad u svojoj sustini dovoljno siroka za sve , i u njoj svi mogu da se nadju i da se osjecaju i kao Crnogorci ( prema drzavi ) i kao pripadnici svojih nacija to moze da bude samo plus za tu drzavu. Ali ne treba smetnuti sa uma da su Crnogorci temelj drzave. A svi njeni gradjani je cine onakvom kakva je. Svi su jednaki pred zakonom. Nema diskriminisanih. A ja mislim da je dobra to drzava , uz sve mane koje treba popravljati.
Trla baba lan

09. 12. 2019 - 15:07

Ajde, Freeman postedi nas cetnickog mlacenja prazne slame. Ako nekoj osobi, nebitno koje vjere, preci generacijama zive na teritoriji Crne Gore, koja u ovim granicama nije od juce, a ta se osoba identifikuje imenom neke druge drzave ja ih ne smatram patriotama vec tempiranim bombama koje samo cekaju pravi momenat da se pokazu u svom pravom svjetlu. Istorija je to nebrojno puta potvrdila.
Oprosti im, Boze!

10. 12. 2019 - 18:28

Freemane...nesrećni su ljudi koji popljuju svoj rodni kamen pod koji ce te Sveti Petar vratiti jednog dana. " Đe je zrno klicu zametnulo / onđe neka i plodom pocine". Jer, pod tudjim kamenom i ime se izgubi. Moj ti je savjet, ili se vrati srcem majci svojoj, ili bar ucuti za sva vremena... ne zato sto ti dajem " nedemokratski" savjet, vec zato sto je mnogo decenija iza mene u spoznaji istine crnogorske, a i one koja ceka sve nas ponaosob. A možes i da nastaviš kako si poceo, tvoj kamen te ceka, ali - koji?
Crnogorac iz Skadra

09. 12. 2019 - 13:47

Crna Gora je jedina Drzava u okruzenje,dje njeni iseljenici nemaju pravo da studiraju u Crnu Goru.A za stipendiranje da i ne govorimo.Prije mjesec dana Ministarstvo Prosvjete Crne Gore je vratilo odgovor Crnogorskoj Zajednici Albanije da njeni iseljenici ne mogu da studiraju u Cg jer sistem obrazovanja nije usaglasen.Ovo iskreno Crnogorsko udruzenje je ove godine promovisalo Medovsko Tragediju i Dani Svetog Vladimira,u kojoj su bili prisutni i zamenik Ministra Kulture Albanije.Ali nas ambasador kome je na svega 200 m od kancelarije bila Izlozba Svetog Vladimira u Nacionam Muzeju u Tirani nije ni dosao niti poslao nikog iz ambasadeOvo je sve vec vidjeno. vec 100 godina.Poslednja odluka Vlade da za pocasnog konzula u Skadru bude imenovan albanac a ne Crnogorac je DOKAZ nasim ljudima u Skadru da za Vas nema iskrenog mjesta u Crnogorskom nacionalnom korpusu.
Prolaznik

09. 12. 2019 - 16:06

Sve je jasno već punih trideset godina, no uzalud., Iz dana u dan dolazi do marginalizacije Crnogoraca koji se tako osjećaju i izjašnjavaju. Danas su Crnogorci najugroženiji u svojoj državi ukoliko nijesu u jednoj od stranaka u vlasti,
Duklja

09. 12. 2019 - 17:18

Živ bio.
Crnogorka

09. 12. 2019 - 17:50

Tačno Prolaznik. Svi u Crnoj Gori imaju veća prava od Crnogoraca. Evo se i Crnogorci iz Albanije javljaju. A došlo ih je dosta i previše i sav kriminal sa njima. I traže da studiraju na račun države. A jesu li pomislili da u CG ima Crnogoraca koji bi studirali pa nemaju novca. Ali uzmi nama, pa daj njima. Profesore, što se tiče nacionalnih manjina i proslave Njegoševih kulturnih dana, pa za njih je Njegoš genocidni pjesnik, ovi iz druge države kažu da je njihov. Ko će da ga slavi? Ovo malo Crnogoraca koji brane CG. A ovih 120 hiljada Crnogoraca, nije se izgubilo. Oni su tu u CG na dobrim funkcijama. Uključite tv pa da čujete sve samo ekavština. Oni se sele i izjašnjavaju kako im odgovara. Kada je u drugoj državi bolje, onda idu tamo. Kada je u CG bolje, evo ih ovamo. A znamo mi koju oni državu vole.
Oksim

09. 12. 2019 - 21:13

Ova Crnogorka mi je ukrala dio srca.
Zmaj

10. 12. 2019 - 08:25

I meni bogomi, jer se pokazalo da su Crnogorke bolje i hrabrije od muškaraca! Kamo srece da nam one vode politiku ne biše se ovi interesni nacionalisti svih religija kur.ili po Crnoj Gori!
Мирослав Ђукић

10. 12. 2019 - 14:13

Господин је побркао појмове. У његовој констатацији треба заменити појмове "Црна Гора" и "црногорски" са: "montenegro" и "montenegrinski". У питању су опречни појмови.
Aooookhl

10. 12. 2019 - 18:12

"Crni Miroslave", da nijesi ti neđe oprecan??? Jesi, i to do daske.
Pješivci

10. 12. 2019 - 18:16

Bravo, gispodine Nikčeviću, časna kućo crnogorska!
cg bluz

10. 12. 2019 - 18:44

Moj dobri profesore, bolje da ste koje pismo uputili kolegama iz CANU, tim mučenicima, liše malog broja onih čije srce i znanje mogu reprezentovati crnogorski naucni potencijal i crnogorski civilizacijski kòd. A što je sa ostalima...? Niko od njih ne traži da objave memorandum o postovanju crnogorskog identiteta baziranog na ČINJENICAMA, NA POTVRDJENIM FAKTIMA, NA JEZGRU IZ KOGA JE IZNIKAO CRNOGORSKI COVJEK, ali ne, oni ce vam samo reci da nije njihov domen " politika" i ostale " trice", iako niko ne ocekuje da se " bave politikom" , no NAUKOM KOJA IMA SMISLA I DOPRINOSI IDENTITETU OVE DRZAVE ( koja ih, uzgred, solidno placa za " mudru" ćutologiju).
danilo s.

11. 12. 2019 - 10:27

Narod ima prošlost, nacija mora da ima i budućnost (zajedničku viziju). Plaši me da je velejsrpstvo nametnulo CG temu prošlosti. Da stvar bude gora, oni tumače našu prošlost pristrasno, kroz naočare njhovih imperijalnih težnji prema CG - sa mnogo neistina i poluistina. CG bi morala da ima jasnu viziju kuda ide. Srećom na dobrom smo putu, ali mnogo toga se mora uraditi da bi ljudi bili ponosni na svoju državu. Ta vizija ili projekat mora obuhvatiti i manjine. Jer ne možemo u budućnost sa više potpuno različitih, često kontradiktornih, priča - vizija. Kao narod mi imamo slavnu prošlost. Naša priča je brutalno prekinuta 1918. Naša priča poslije 2006 ne može biti - samo priča o slavnoj prošlosti – već i priča-vizija puta CG u budućnost. Ne treba da se zaboravi da se budućnost stvara danas. Dakle, CG mora da danas uporno I snažno radi da postane pravna i ekonomski održiva država. Poželjna destinacija - ne samo za Crnogorce - već za sve narode koji žive u njoj.
Novi komentar