Analitičar iz Vašingtona dr Saša Toperić (Sasha Toperich), ocijenio je da nema moždane smrti NATO-a kako to tvrdi francuski predsjednik Emanuel Makron.
“Proširenja koja su se dogodila u ovih 70 godina, su možda administrativno a nekad i politički, izazovna, no ne blizu "moždane smrti" kako je to Makron izjavio”, kazao je Toperić u intervjuu za Portal Analitika.
On je dodao da je Crna Gora nesumnjivi lider EU integracija.
“To je poznata činjenica koju sam ponovio nekoliko puta na našim konferencijama od kojih su neke bile održane i u američkom kongresu”, naveo je on.
Dr Toperić je potpredsjednik think-tank-a “Transatlantic Leadership Network" u Vašingtonu kojeg su pored njega osnovali dr Majkl Halcel (Michael Haltzel) i dr Danijel Hamilton (Daniel Hamilton).
Ovaj novi političko istraživački centar praktično nastavlja tradiciju Centra za transatlanstke odnose na Johns Hopkins Univerziteta u kojem je dr Toperić bio direktor programa za zemlje mediteranskog bazena.
Pored navedenog, on je i poznati svjetski pijanista koji je svirao sa čuvenim dirigentom Zubinom Mehtom u Carnegie Hallu, a za umjetničke i humanitarne aktivnosti imenovan je i za UNESCO-ovog umjetnika za mir.
Rođen je u Sarajevu 1972. godine.
ANALITIKA: Francuski predsjednik Makron nedavno je izjavio da je NATO doživio moždanu smrt. Kako gledate na ovu izjavu sada nakon završenog samita NATO u Londonu i uopšte na transatlantsko jedinstvo? Kakva je po Vama budućnost NATO-a?
TOPERIĆ: Samit NATO-a u Londonu je pokazao da će NATO i dalje biti garant stabilnosti i mira pa sa tog stanovišta je i opravdano ali i neophodno njegovo postojanje.
Da, proširenja koja su se dogodila u ovih 70 godina, su možda administrativno a nekad i politički, izazovna, no ne blizu "moždane smrti" kako je to Makron izjavio. I predsjednik Tramp je kritizirao izjavu Makrona, ocijenivši je uvredljivom.Insistiranje američkog predsjednika da evropske zemlje ispune obavezu izdvajanja 2% sredstava za potrebe NATO nije traženo da bi se savez oslabio, dapače, da bi se ojačao. I to se i događa. NATO u sustini jača, američke trupe u Evropi su još jače prisutne.
Mislim da su izjave francuskog Predsjednika bile političke naravi i više za lokalnu upotrebu u prvom redu pozicioniranja Macrona za buduće izbore u Francuskoj. Iako nemaju povezanost, francuski veto na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom moguće dolazi iz istih poriva kao i njegova šokantna izjava da je BiH tempirana bomba.
Makron je svjestan da su talas terorističkih napada u Francuskoj i kontinuirane demonstracije “žutih pojaseva” značajno uzdrmali njegovu popularnost.
ANALITIKA: Crna Gora je postala članica NATO čime je ispunila jedan od dva najvažnija vanjskopolitička cilja. Kako gledate na EU integracije Crne Gore i reforme koje je CG napravila do sada u procesu pridruživanja?
TOPERIĆ: U našoj organizaciji smo jako posvećeni i pratimo dešavanja na Balkanu a samim tim i u Crnoj Gori. Kao posledica toga je ne mali broj održanih konferencija na kojima učestvuju sadašnji i bivši visoko rangirani zvaničnici američke Vlade i drugih vlada, u što si se mogao uvjeriti tokom tvog boravka na Johns Hopkins Univerzitetu prošle godine.
Ne bih ništa novo rekao ako bi istakao da je Crna Gora lider EU integracija. To je poznata činjenica koju sam ponovio nekoliko puta na našim konferencijama od kojih su neke bile održane i u američkom kongresu.
Ono što sa ove strane Atlantika djeluje kao izvjesno je da proces proširenja EU nije stao, odnosno da je pregovaranje sa zemljama članicama nastavljeno. To pokazuje i najavaotvaranja jedinog pregovaračkog poglavljakojeg Crna Gora nije otvorila. Vjerujem da će novoj Evropskoj komisiji proširenje biti na vrhu agende i ja sam optimista po ovom pitanju.
Međutim, ono što je važno za građane Crne Gore je da crnogorska ekonomija nastavi kontinuirano sa rastom. Ali da bi svaki građanin osjetio boljitak taj rast treba biti stalan iz godine u godinu. Reforme koje donose bolje uslove života treba provoditi ne samo zbog EU integracija već zbog sebe samih a na dobrobit vaših građana.ANALITIKA: S obzirom na činjenicu da je Crna Gora postala članica najjačeg vojno političkog saveza i da je njena sigurnost zagarantovana, čitaoce portala će možda najviše zanimati vaš stav većem prilivu stranih investicija, naročito sa Zapada, u našu državu?
TOPERIĆ: Crna Gora je trenutno najmlađa članica NATO. Ona je postala sredinom 2017. godine dio kluba od 29 zemalja svijeta. Prošlo je tek godinu i po dana ito je kratak period.
Siguran sam da te investicije porasle i da će interesovanje vremenom biti veće.Međutim, ono što je veoma važno je da je Crna Gora u političkom smislu ravnopravno za stolom sa najrazvijenijim državama svijeta, da je vaš premijer Marković upravo na samitu u Londonu bio za stolom sa predsjednikom Trampom, sa predsjednikom Makronom, premijerom Džonsonom, kancelarkom Merkl i drugim svjetskim liderima, te učestvovao u donošenju ključnih odluka ovog, najsnažnijeg vojno političkog saveza. Vjerujem da razumijete ovo dostignuće.
Sa druge strane, članstvo Crne Gore u NATO je odlična osnova, ali ne i jedini razlog za privlačenje stranih investicija. Pored zagarantovane sigurnosti koja je poželjna za svakog investitora,taj investitor želi kvalitetnu infrastrukturu za svoju investiciju u svakom smislu te riječi, želi na jednom mjestu imati jasan putokaz i redosled poteza koji ga čekaju kada se odluči za ulaganje u Crnu Goru. Sve su to stvari koje doći na svoje mjesto.
ANALITIKA: Kako vidite situaciju u regionu? Da li mislite da trenutna politika izolacionizma predsjednika Trampa navodi na pomisao da se Amerika povlači sa Balkana? Kako gledate na trenutnu Rusku politiku kada je Kosovo u pitanju?
TOPERIĆ: Ne bih to tako baš rekao. Konačno, ameriČka administracija je imenovala ne jednog, nego dva specijalna izaslanika koja se bave rješavanjem preostalih ključnih problema na Balkanu, što je prvenstveno pitanje odnosa Srbije i Kosova te BiH.
Ruski uticaj je prisutan ali njega treba promatrati u kontekstu razvoja regije nakon rata 90-ih. Danas imamo Sloveniju i Hrvatsku u Evropskoj uniji i NATO-u, Crnu Goru u NATO-u, a uskoro i Sjevernu Makedoniju. Imamo riješen problem imena Sjeverne Makedonije sa Grčkom. To su krucijalne stvari koje su postignute, a koje Rusija nije mogla zaustaviti.
Slučaj nedavne obavještajne afere u Srbiji, čiji je glavni akter ruski diplomata u Beogradu kao i sam način funkcionisanja ovih krugova, pokazuje da se Rusija osjeća jako ugodno u Srbiji. Kao u svom dvorištu.
Možda ovakav trenutni status pitanja Kosova gdje Rusija daje podršku Srbiji najviše u suštini odgovara samoj Rusiji.Potrebno je vratiti se za pregovarački sto jer je to jedini načiin da se pronađe adektvatno riješenje.
ANALITIKA: Kako vidite situaciju u Bosni i Hercegovini, njenom putu u NATO i EU integracijama? Da li je smetnja ovim procesima politika koju predstavlja Dodik? Koliko je njegova težnja za samostalnom Republikom Srpskom realna?
TOPERIĆ: Vjerujem da ce i BiH u konačnici postati članicom NATO-a i EU. Ne mislim da će se BiH dijeliti, a svim gradjanima u BiH je danas jasno da iza te preko 20 godina duge konstantne retorike stoje razni drugi interesi, prvenstveno financijske naravi.Ta tzv. “separatistička" retorika služi odlicno za potrebe političkih kuhinja Dodika ali i dosta drugih političara iz druga dva naroda u BiH.
Ono sto je najvažnije za BiH je nastavak sa reformama koje će zaustaviti iseljavanje ne samo mladih koji ne vide budućnost i perspektivu u BiH nego i cijelih porodica koje odlaze iz BiH, upravo zbog ovakvih Dodikovih ali i nekih drugih političkih retorika.
Efikasno i neovisno pravosudje je ključ da se ovi negativni trendovi ne samo u BiH nego u cijeloj regiji, zaustave. Na tome svi građani, svi odgovorni ljudi, moraju kontinuirano insistirati. I na kraju, BiH se mora osloboditi okova diskriminacije ljudskih prava te konačno u paketu riješiti presude Sejdić-Finci, Ljubić, Zornić, Pilav kako bi se (re)definisala prava naroda, građana, manjina te kako bi svi u zemlji imali pravnu osnovu u ucešću u njenoj izgradnji i napredku.
ANALITIKA: Pratio sam Vaše ekskluzivne intervjue na arapskoj Al Džaziriu kojima objašnjavate stanje u Libiji. S obzirom na to da i u današnje ratno vrijeme boravite u toj zemlji i da ste prepoznati kao“američko ime” ne samo za Libiju već i za Bliski Istok,možete li za čitace Portala objasniti trenutnu situaciju u toj zemlji? Šta je pozadina sadašnjih nestabilnosti?
TOPERIĆ: Teško je baš sve objasniti u jednom intervjuu. Problem Libije je slojevit. Zbog prirodnog bogatstva koje zemlja ima u nafti, mineralima i zlatu za uticaj u Libiji se bore zemlje u regiji: sa jedne strane Turska i Katar podržavaju medjunarodno priznatu vladu u Tripoliju, koja je nastala nakon političkog dogovora pod okriljem UN-a 2015 (poznat kao Shirat dogovor, iz Maroka) ,a sa druge strane Saudijska Arabija, Emirati i Egipat podržavaju generala Khalifu Haftara.
Pored ekonomskih razloga, ovdje se radi i o političko-ideološkim razlikama ova nazovimo dva regionalna bloka; Saudijska Arabija, Emirati i Egipat podržavaju autokratske režime iz bojazni da se demokratski pokreti u arapskom svijetu mogu okrenuti i protih njih.
Turska i Katar podržavaju demokratske procese sa naznakom da su oni do sada uglavnom bili pod uticajem i kontrolom islamske braće pa su se tako u regiji pojavile manje-više samo dvije opcije - ili će Libija biti pod "novim Gadafijem" ili će biti pod uticajem islamista. Ovo je ukratko i svakako ne detaljno objašnjenje trenutne kompleksne situacije.
Na žalost, kao sto i obično biva, narod pati. Vidjećemo što će sada pojačani fokus na Libiju od strane međunarodne zajednice donijeti.Bez jakog SAD vodstva, uz podjeljenost Italije i Francuske koje imaju istorijski najviše uticaja (a onda i interesa), pojačanog ruskog paravojnog prisustva u Libiji, i regionalnu podjeljenost, teško da ćemo vidjeti potpun mir u ovoj napaćenoj zemlji. Ja sam ipak dugoročnije gledano,optimista.
ANALITIKA: Pored Libije konstantna nestabilnost karakteriše i Siriju. Koji su razlozi američkog povlačenja iz Sirije? Da li su Turska i Rusija iskoristili tu situaciju za jačanje svojih uticaja i kakav je trenutni položaj Kurda u ovoj zemlji?
TOPERIĆ: Od samog počekta američke vojne podrške YPG kurdskoj vojnoj grupaciji u Siriji bilo je jasno da će ista jednog dana biti modificirana. Kurdi su uistinu prijatelji SAD-a i ja sam lično bio pa bar 10 puta na prvim borbenim linijama u Iračkom Kurdistanuiu Erbilu gdje se osjećam kao doma. Istorijska je činjenica da su Kurdi jako zaslužni za poraz ISIS-a i u Iraku i u Siriji.
Ipak, Kurdi u Siriji, uz podrsku SAD-a su i zauzeli dosta veliki teritorijalni prostor Sirije a čine svega 10% stanovništva. Isto tako, YPG dokazano ima veze sa PKK kurdskom grupacijom koja je proglašena teroristickom organizacijom u SAD-u i nije precizno da ova kurdska vojna grupacija (YPG) baš predstavlja glas kurdskog naroda u Siriji.
Sa druge strane Turska ima opravdane sigurnosne razloge da osigura granicu između svoje zemlje i Sirije. Turska je bila meta nekoliko teških teroristickih napada. Trenutno se radi na izradi novog ustava Sirije i ja se nadam da ova zemlja polako izlazi iz najgoreg perioda.
Podržavam odluku predsjednika Trampa o povlačenju trupa iz Sirije. Dugoročno, američke trupe tamo nemaju što da traže ,a vjerujem da će se upsostavljanjem“buffer zone” na granici sa Turskom smiriti mnoge (opravdene) tenzije koje su postojale.
ANALITIKA: Vaš političko-istrazivački centar je ušao na nivou podpredsjedničkog kruga kompanija i organizacija u američkoj privrednoj komori u Vašintonu za projekte podrške jačanja poslovnih odnosa SAD sa zemljama Zaliva. Da li mislite da će se kriza u ovoj regiji smiriti nakon blokade Katara?TOPERIĆ: SAD je posvetila veliku pažnju rješavanju ovog problema. Mi ne podržavamo blokadu jer je ona od samog pocetka bila osudjena na propast i ugrozila je vojno-sigurnosnu saradnju borbe protiv terorizma u ovoj regiji. Katar blokadom nije slomljen ekonomski, dapače, razvio je druge kanale trgovinske razmjene prekinute sa susjedima zbog blokade.
Katar je počeo vrlo uspješno razvijati svoju poljoprivredu i stočarstvo - grana privrede u kojoj je Katar zavisiood uvoza iz regije. Uz to, Amerika u Katru ima veliku vojnu bazu sa preko 11000 vojnika koja je krucijalna ne samo za osiguravanje stabilnosti zemalja Zaliva, nego i za Irak, Afganistan, Pakistan itd. Mi učestvujemo u projektima sa američkom privrednom komorom usmjerene ka daljnem jačanju saradnje svih zemalja Zaliva sa SAD-om.
