Morava i Vlasina "odletjele" su u svemir.
Da, dobro ste pročitali.
U sazviježđu Pegaz, na oko 1.304 svjetlosnih godina od Zemlje, nalazi se mala žuta zvijezda - nalik Suncu. A oko nje se okreće egzoplaneta. Liči na Jupiter, ali je dvostruko manja od njega.
Upravo ste upoznali zvijezdu Moravu i planetu Vlasinu.
U okviru konkursa Međunarodne astronomske unije, Srbija je "kumovala" zvezdi WASP-60 i planeti koja kruži oko nje i dala im imena po dvijema rekama.
Međunarodna astronomska unija je prikupila sve rezultate i imenovala više od sto planeta van Sunčevog sistema i isto toliko zvijezda.
Osim Srbije, novim planetama i zvijezdama imena je dalo još 110 zemalja. Od država sa Balkana, nebeskim tijelima su "kumovale" i Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Slovenija i Rumunija.
Albanija: Ilirija i Arber
Zvezda HD-82886, u sazviježđu Mali lav ponijela je ime Ilirija, a planeta koja se oko nje rotira, sada se zove Arber.
Iz Albanije je stiglo 120 prijedloga - pobjedio je naziv Ilirija, a u objašnjenju piše da se Albanci smatraju potomcima Ilira.
Arber je naziv za srednjevjekovne stanovnike te zemlje.
Bosna i Hercegovina: Bosona i Naron
Iz Bosne i Hercegovine stiglo je 256 prijedloga, a Bosona i Naron novi su nazivi zvijezde HD 260610 i egzoplanete koja se vrti oko nje.
Bosona je naziv iz 10. vijeka za teritoriju Bosne, dok je Naron jedan od naziva za rijeku Neretvu koji se koristi u Hercegovini.
Bosona i Naron nalaze se u sazviježđu Vodolije.
Bugarska: Tangra i Bendida
U istom sazviježđu kao i Morava i Vlasina, smještene su i Tangra i Bendida - zvijezda i egzoplaneta kojima je Bugarska dala ime.
Dobile su ime po božanstvima. Tangra je vrhovni bog neba kog su obožavali Bugari, a Bendida je u koju su vjerovali Tračani.
Hrvatska: Stribor i Veles
Novi naziv zvijezdi HD 75898 i egzoplaneti koja kruži oko nje dala je Hrvatska.
Stribor tako više nije samo naziv boga vjetra u slovenskoj mitologiji i junaka iz knjige Priče iz davnina Ivane Brlić-Mažuranić, već je i ime zvijezde u sazviježđu Ris.
Veles je planeta koja se oko nje okreće, a naziv je inspirisan slovenskim bogom zemlje, vode i podzemnog svijeta.
Slovenija: Irena i Istok
Sazviježđe Herkul dobilo je dva nova člana - odnosno nova imena za njih - Irenu i Istoka.
Ovi prijedlozi Slovenije dobili su najviše glasova, pa je WASP-38 sada Irena, po glavnom liku iz djela Pod slobodnim suncem slovenačkog autora Franca Finžgara.
Istok - nova egzoplaneta - dobila je ime po borcu za slobodu iz istog djela.
Rumunija: Moldoveanu i Negoja
Rumunija je nazvala zvijezdu i planetu po najvišim planinskim vrhovima u toj zemlji.
Zvijezda i planeta u sazviježđu Sjeverna kruna ponijele su ova dva imena.
Što je zabranjeno?
Kompletna lista pobjedničkih prijedloga po zemljama može se naći na sajtu Međunarodne astronomske unije.
Ta organizacija je prije četiri godine organizovala prvo ovakvo takmičenje. Imena 14 zvijezda i 31 egzoplanete izabrana su 2015.
Imena koja se daju nebeskim tijelima moraju "pripadati objektima, ljudima ili mjestima od velikog i dugog kulturnog, istorijskog ili geografskog značaja", ili "biti tematski povezana sa nebom, astronomijom, sazviježđem u kome se sistem nalazi".
Imena mogu da imaju od četiri do 16 znakova latiničnom transkripcijom.
Kako bi izbjegli moguće konfliktne situacije, organizatori su odlučili da neće razmatrati imena političara, vojnih ili vjerskih ličnosti, kao i još uvijek živih ljudi ili onih koji su umrli prije manje od jednog vijeka.
Zabranjena su i imena organizacija ili proizvoda, životinja, skraćenice i izmišljena imena.
Organizatori takmičenja naglašavaju da odobrena imena nijesu zamjena za tradicionalne astronomske kodove, već su puna imena nebeskih tijela "i mogu se koristiti zajedno sa ili umjesto naučnih oznaka".
Takmičenje je trajalo više od šest mjeseci, svako je mogao da učestvuje u njemu i ponudi par imena, kao i da ukratko objasni zašto su ta imena važna.
