Grčki ministar odbrane Nikos Panajotopulos izjavio je za televiziju Skaj da njegova zemlja planira da nabavi eskadrilu novog američkog višenamjenskog borbenog aviona F-35 i da će uskoro započeti modernizaciju postojeće flote vazduhoplova F-16 na najsavremeniju verziju Vajper (F-16V Blok 70/72).
Najava o jačanju ratnog vaduhoplovstva uslijedila je nakon januarskog susreta grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na kome se diskutovalo o tenzijama između Ankare i Atine, posredničkoj ulozi Vašingtona i modernizaciji oružanih snaga te balkanske zemlje.
U ovom trenutku korisnici F-35 su SAD, Izrael, Australija, Kanada, Velika Britanija, Holandija, Danska, Italija, Norveška, Japan i Južna Koreja. Ugovor o kupovini krajem prošle godine potpisala je i Belgija, prenosi Balkanska bezbjedonosna mreža.
Grčka nastoji da unaprijedi odbrambenu saradnju sa NATO saveznikom SAD u svjetlu tenzija sa Ankarom oko teritorijalnih prava u Egejskom moru i istraživanja gasa u kiparskim teritorijalnim vodama. SAD je isključila NATO saveznicu Tursku iz programa proizvodnje i nabavke borbenih aviona F-35 nakon što je Ankara kupila PVO sistem S-400 od Rusije.
Turska, kao i Grčka, koristi borbene avione F-16 i po brojnosti vojnika druga je po veličini oružana sila zapadnog vojnog saveza. Odnosi Turske i Grčke zaoštreni su nakon je što Ankara potpisala pomorski sporazum sa Libijom koja vladi Redžepa Tajipa Erdogana daje ekonomska prava u istočnom dijelu Mediterana.
Grčka smatra da je potpisivanjem tog sporazuma Turska ugrozila teritorijalne vode ostrva Krit, Rodos, Karpatos i Kastelorizo. Zabrinutost zbog tog aranžmana izrazili su i Republika Kipar i Egipat.
Te zemlje zajedno sa Grčkom i Izraelom istražuju gasna polja u istočnom Mediteranu. Dodatni kamen spoticanja Ankare sa Atinom i Nikozijom je pitanje kontrole teritorijalnih voda oko Kipra. Ostrvo je podeljeno na dva dijela 1974. nakon oružane invazije Turske zbog puča koji je na Kipru izvela tadašnja atinska vojna hunta. To je bio prvi i jedini put u kome su se dvije članice NATO našle u oružanom sukobu.
Republika Kipar jedina kao jedina međunarodno priznata vlada tog ostrva smatra da polaže pravo na nedavno otkrivena podvodna gasna polja. Ankara insistira da o tom pitanju kiparska vlada mora da se dogovori sa upravom sjevernog dijela ostrva koji međunarodno priznaje jedino Turska.
Ankara je do sada u teritorijalne vode Kipra četiri puta poslala brodove za istraživanje gasa u pratnji plovila ratne mornarice. Sva dosadašnja ispitivanja obavljena su u vodama oko sjevernog dijela ostrva koji kontrolišu kiparski Turci i oružane snage Turske.
