Na današnji dan prije 11 godina prvi zatvorenici iz Avganistana su stigli u Gvantanamo - zatvor i pritvorni centar u američkoj bazi na Kubi.
Američki predsjednik Barak Obama je i danas pred kraj svog prvog mandata i pred inaugurisanje u drugi predsjednički mandat još uvijek daleko od ispunjavanja obećanja o zatvaranju Gvantanama.
Obama je početkom januara potpisao Zakon o budžetu odbrane koji dovodi u pitanje njegovo obećanje o zatvaranju Gvantanama, u kojem se i dalje nalazi 166 pritvorenika osumnjičenih za terorizam.
Novi zakon zabranjuje finansiranje transfera tih zarobljenika u druge zemlje, kao i u druge zatvore u SAD, gdje bi im se sudilo.
Gvantanamo je oformljen poslije terorističkih napada u SAD 11. septembra 2001. U proteklih 11 godina u bazu na Kubi je prebačeno 799 osumnjičenih. Trećina zatvorenika do sada nije optužena ni za šta.
Prije nekoliko godina utvrđeno je i da su čuvari u Gvantanamu izvršili teško nasilje nad zatvorenicima.
Prema američkim vlastima, od 166 zatvorenika koji tamo borave, 55 bi moglo da bude oslobođeno.
Američki predsjednik je na početku mandata 2009. obećao da će zatvoriti Gvantanamo, za koji je rekao da kvari sliku SAD u svijetu.
Početkom ove godine, Obama je nakon potpisivanja Zakona o budžetu odbrane za koji je ranije govorio da će uložiti veto, naveo da "i dalje misli da Gvantanamo slabi nacionalnu bezbjednost" i "degradira donose sa ključnim saveznicima i konsoliduje neprijatelje".
Jedan zatvorenik u Gvantanamu godišnje košta SAD 800.000 dolara, dok bi njegov boravak u strogo čuvanom zatvoru na američkoj teritoriji koštao 34.600 dolara, podaci su Kongresa SAD.
Američki predsjednik je zbog usvajanja Zakona o budžetu odbrane i neispunjavanja obećanja o zatvaranju Gvantanama na meti kritika aktivista za ljudska prava. Za danas je tim povodom zakazan protestni skup ispred ambasade SAD u Londonu. (TVCG)
