Nove mjere štednje, koje podrazumijevaju i već uvedeni krizni porez, donijeće u državnu kasu u najoptimističnijoj varijanti 30 miliona eura, što je tek nešto manje od trećine ovogodišnjeg planiranog deficita. To praktično znači da Vlada tek treba da povuče bolne rezove kako bi napunila praznu državnu kasu. Vladi su na raspolaganju tri mehanizma: povećanje stope PDV-a, koji je među najnižim u Evropi, ali i ozbiljno razmtranje uvođenja dodatnih poreza na bogatstvo i većih nameta na prazne stanove i višak stambenog prostora.
Uravnoteženje budžeta je, sudeći po javnim istupima najviših zvaničnika izvršne vlasti, jedan od prioriteta u srednjeročnom periodu. U novoj Vladi su, reklo bi se, bolno svjesni da je već dosegnut gornji prag javnog duga (62 odsto BDP-a sa garancijama), tako da je „peglanje“ budžetskog deficita prvenstveno motivisano - smanjivanjem zaduživanja.
U tom smislu treba tumačiti izjavu premijera Mila Đukanovića da ubuduće "ne možemo trošiti više nego što stvaramo". Vlada je u Skupštini pogurala svoje mjere fiskalnog prilagođavanja (čitaj: mjere štednje), vrijedne u najboljem slučaju 30 miliona eura. Od tog iznosa, 12 do 13 miliona eura biće ušteđeno na račun neusklađivanja penzija, 12,5 miliona kao mjera novog kriznog poreza i oko pet miliona kao posljedica stezanja kaiša u javnim ustanovama i regulatornim agencijama. Samo, to je - tek nešto manje od trećine ovogodišnjeg planiranog budžetskog deficita! Drugim riječima: Vlada mora naći dodatni novac kako bi popunila rupe u budžetu.
Povećanje PDV-a logičan potez: Po svemu sudeći, slijedi nam veliko stezanje kaiša, a kao prva mjera za punjenje prazne kase nameće se povećanje stope PDV-a.
Crna Gora sa 17 odsto ima vrlo nisku poresku stopu - u Evropi samo Kipar (15 odsto) ima niži porez. Prema projekcijama Vlade, povećanje PDV-a od jednog procenta donosi u državnu kasu deset do 15 miliona eura.
Naravno, privrednici se žestoko protive povećanju PDV-a jer im to predstavlja dodatni trošak, a Vlada do sada nije bila voljna da povuče taj potez zbog straha od inflacije. Centralna banka je u preporukama za vladinu ekonomsku politiku sugerisala povećanje PDV- a u 2012. za jedan procenat, a u preporukama za ovu godinu za dva procentna poena.
Vlada se krajem prošle godine zadužila kod komercijalnih banaka za 40 miliona eura da bi „pregurala“ januar i februar kao kritične mjesece. Prema ovogodišnjem planu javnih finansija, Vlada se planira zadužiti oko 250 miliona eura, od čega skoro dvije trećine mora otići na vraćanje dugova i kamata.
Zašto Vlada ne poveća namete na višak stambenog prostora: Čudno je, mnogim analitičarima i neshvatljivo, da Vlada do sada nije posegnula za vrlo efektnom mjerom - povećanjem poreza na višak stambenog prostora.
Prema podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori ima 60.000 stanova u kojima niko ne stanuje i oko 61.000 vikendica. Aktuelni zakon o porezu na nepokretnosti, koji je u primjeni od januara prošle godine, propisuje godišnju stopu poreza od 0,10 do jedan odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Prema finansijskoj analizi - urađenoj za potrebe Portala Analitika - za sekundarne stambene objekte poreska stopa se može uvećati i do 100 odsto u odnosu na utvrđenu poresku stopu. Ukoliko se stambeni objekti u kojima niko ne stanuje, kao i vikendice, oporezuju po dodatnoj poreskoj stopi od 0,35 za jug i centar, i 0,19 za sjever, to bi, prema analizama finansijskih stručnjaka, donijelo prihode u budžetu od čak 18 miliona eura. Taj brojka je 50 odsto veća nego planirani efekti kriznog poreza koja podrazumijeva dodatno oporezivanje natprosječnih plata i uvođenje tih poreza bi dodatno uticalo na smanjenje budžetskog deficita.
Deficit budžeta se pojavio 2009.godine: Problem budžetskog deficita pojavio se paralelno sa izbijanjem globalne krize krajem 2008. godine i nije karakterističan samo za Crnu Goru, već ga treba posmatrati u širem kontekstu.
Generalno, pad privredne aktivnosti i prihoda od poreza, te izostanak novih stranih investicija uslovili su slabije punjenje budžeta, a u teoriji i praksi ovaj problem se obično rješava „rezanjem“ javne potrošnje i(li) povećanjem poreza. Mnoge su države reagovale promptno, sprovodeći odgovarajuće mjere još 2009, dok je Crna Gora - sve do ove godine - budžetski deficit servisirala zaduživanjem, ne „dirajući“ jednocifrene poreske stope, koje spadaju među najniže u Evropi. Ispostavilo se da je ova taktika bila pogrešna, jer - ako izuzmemo dokapitalizaciju i djelimičnu privatizaciju Elektroprivrede u ljeto 2009. godine - Crna Gora niskim stopama osnovnih poreza nije uspjela da privuče strane investicije.
Budžetski deficit se nakon sticanja nezavisnosti prvi put pojavljuje 2009. godine, kada je iznosio 132,1 miliona eura ili 4,4 odsto BDP-a, što je znatno iznad praga koji se toleriše Mastrihtskim kriterijumima. Lani je budžetski deficit iznosio 124,5 miliona eura, dok je za ovu godinu projektovan na oko 95 miliona.
Činjenica je da je Vlada bivšeg premijera Igora Lukšića značajno smanjila javnu potrošnju, tako da gro budžeta za 2013. godinu otpada na tzv. mandatorne rashode (isplata plata, penzija i socijalnih davanja) i čini se da je vrlo sužen prostor za uštede, odnosno „stezanje kaiša“, pošto očito ne postoji politička volja da se otpuste prekobrojni u lokalnim administracijama.
Višak službenika opterećuje državnu kasu: Prema nezvaničnim podacima, više od 5.000 državnih službenika iz dvadeset crnogorskih opština predstavlja realni tehnološki višak koji se nagomilao tokom posljednje dvije decenije. To je svakako veliko opterećenja za opštinske budžete, koji će morati htjeli ili nehtjeli da se pozabave rješenjem toga tehnološkog viška.
Smanjenju javne potrošnje bi doprinijelo i uvođenje socijalnog kartona, jer bi se u okviru te procedure iskristalisalo ko ima pravo na socijalnu pomoć, a ko je uspio da je dobije na osnovu „veza i vezica“.
MBA protiv povećanja poreza: Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević ocijenio je u izjavi Portalu Analitika da situacija u kojoj se trenutno nalazimo iziskuje dodatne mjere štednje.
-Povećanje poreza će jednim dijelom nadomjestiti nedostajući iznos sredstava, međutim treba biti oprezan kada se govori o dodatnom povećanju bilo kojih poreza. Ovo posebno zbog činjenice da je ekonomska situacija u zemlji teška i da bi dodatno oporezivanje privrede ma koliko ono trenutno donijelo novca u budžet na kratak rok, moglo da ima neželjene posledice na duži rok. Problemi sa kojima se suočava privreda su veliki a samo povećanje poreza utiče na to da se oni prodube. Za sada, može se reći da nije bilo drastičnijih primjera povećanja koja bi dugoročno mogla ugroziti privredu. Povećanje poreza na dohodak fizičkih lica na primanja iznad 479 eura je jedna od mjera koja je preuzeta sa ciljem obezbjeđivanja dodatnog priliva u budžet. Takva mjera mora imati privremeni karakter i takve mjere treba primjenjivati samo kada ne postoje druga rješenja. Mjere štednje i racionalizacije državne i lokalnih uprava moraju takođe doprinijeti da se potrošnja smanji- konstatovao je Konjević.
Ističe da bi povećanje PDV-a „svakako trebalo izbjeći, jer bi se negativno odrazilo na cjelokupnu ekonomiju“.
-MBA se uvijek zalagala za to da budu niži porezi, a veći obuhvat onih koji ih plaćaju. Smatramo da bi se na taj način obezbijedio veći priliv novca u budžet jer siva ekonomija i dalje postoji i potrebno je da se sprovedu aktivnosti kako bi se što više novca od poreza zahvatilo.
Bilo kakvo povećanje poreza može uticati na ekonomsku situaciju u zemlji, a pošto je Crna Gora prepoznata kao destinacija sa niskim poreskim stopama smatram da taj imidž treba da zadržimo i u budućnosti- naglasio je Konjević.
Kako u obračun sa sivom ekonomijom: Ekonomski savjetnik Unije poslodavaca Ana Rašović podsjetila je u izjavi Portalu Analitika da ta poslodavna asocijacija pozdravlja napore Vlade usmjerene ka smanjenju javnih rashoda, u okviru najnovijeg kriznog paketa.
-Mišljenja smo da je, osim donošenja i izmjena poreskih zakona, neophodno obezbijediti i njihovo adekvatno sprovođenje, te da se isti moraju realizovati uz intenzivan rad na obezbjeđenju rasta budžetskih prihoda kroz suzbijanje sive ekonomije koja, pored nelojalne konkurencije, uzrokuje problem formalnim tokovima privrede i kroz povećano fiskalno opterećenje. Proširivanjem obuhvata svih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju neki vid djelatnosti i povećanjem broja poreskih obveznika se, s jedne strane, ostvaruju veći budžetski prihodi, a sa druge strane se dijeli poresko opterećenje. Pored ovog, obezbjeđenje povoljnog biznis ambijenta, posebno na lokalnom nivou, jedan je od osnovnih preduslova za nesmetano poslovanje, a rad na njegovom daljem poboljšanju treba da ide u pravcu eliminisanja brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, pojednostavljenja i skraćivanja procedura, transparentnosti javnih nabavki, regulisanju rokova izmirenja novčanih obaveza između privrednih subjekata, kao i između privrednih i javnih subjekata, efikasnosti rada inspekcijskih i sudskih organa- navela je Rašović.
Ona ističe da bi se, umjesto uvođenja novih ili povećanja postojećih poreza, sinhronizovanom i kontinuiranom realizacijom predloženih mjera, uz dosljedno i neselektivno sprovođenje poreskih i drugih zakona, doprinijelo povećanju budžetskih prihoda i smanjenju budžetskog deficita.
-Predviđenim mjerama štednje riješiće se samo trećina budžetskog deficita, što znači da će Vlada morati da iskoristi mogućnost ili ponovnog zaduživanja, ili povećanja budžetskih prihoda kroz neki oblik (povećanja) poreza, s tim što postoji i opcija naplate zaostalog poreskog duga. Odluka o povećanju PDV-a u svakom slučaju nije nemoguća, s tim što će, nadamo se, ona biti jedan od krajnjih „aduta“- zaključila je Rašović.
Osim naplate dijela poreskog duga, koji trenutno iznosi 216 miliona eura, Vlada bi mogla popuniti rupe u budžetu eventualnom prodajom barske kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti za koju postoje ozbiljni interesenti. Takođe, na budžet bi blagotvorno djelovalo pokretanje gradnje autoputa od Bara do granice sa Srbijom, uz upošljavanje kompletne građevinske operative.
Očigledno je da za održivost javnih finansija Vlada mora nastaviti sa nepopularnim mjerama povećanja poreza i smanjenje javne potrošnje, ali zbog socijalne pravde mora predložiti mjere kojom bi se dodatno oporezovao višak stambenog prostora i bogatstvo. I to što ranije, ma koliko bolni bili planirani rezovi, bez obzira na to što novi nameti znače pad političke popularnosti, ukoliko se želi izbjeći najgori scenario - neophodno je mjere sprovesti odmah.
Siniša GORANOVIĆ/ Predrag ZEČEVIĆ
