Umjesto 26 domova zdravlja i bolnica, zdravstveni sistem Crne Gore će dobiti i osam zdravstvenih centara, a glavne aktivnosti na njihovoj integraciji treba da krenu vrlo brzo. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović kazao je „Vijestima" da su dosadašnji modeli upravljanja ustanovama postali zastarjeli i dugoročno neodrživi.
"Integracije formiranjem centara zahtijevaju bolju koordinaciju između različitih nivoa, bolju komunikaciju, predusretljivost i razumijevanje za pacijenta, višu posvećenost menadžmenta funkcionisanju ustanove i ostvarivanju zacrtanih ciljeva, čime bi se osigurala odgovomost svih sudionika", kazao je Radunović.
Medicinski centri biće formirani u Podgorici, Kotoru, Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama. Baru, Nikšiću i na Cetinju. Planirano je da medicinski centar u Beranama obuhvati domove zdravlja u Plavu, Rožajama i Beranama, kao i beransku bolnicu. U Bijelom polju će se sjediniti gradska bolnica i domovi zdravlja Bijelo Polje i Mojkovac, u Pljevljima, Nikšiću i na Cetinju domovi zdravlja sa bolnicama, dok će u Kotoru medicinski centar činiti osim doma zdravlja i bolnice u Kotoru, te domovi zdravlja u Herceg Novom i Tivtu. U Baru će se sjediniti bolnica sa domovima zdravlja Bar i Ulcinj, a dio medicinskog centra u Podgorici biće domovi zdravlja Podgorica, Kolašin i Danilovgrad, te Klinički centar.
Radunović je naglasio da će svih osam centara u jednom trenutku biti formirano integracijom zaposlenih, menadžerskom strukturom i aktivnostima: "Apsolutno se ne ukida ništa što bi išlo na uštrb pacijenata, zdravstvene zaštite i kvaliteta, već se dobijaju benefiti. Povećaće se mobimost ljekara pa će, na primjer, specijalista otići iz Podgorice u Kolašin i Danilovgrad, umjesto da pacijent dolazi u Podgoricu. Pacijenti neće biti obavezni da imaju mnogo uputa, jer će ustanove funkcionisati u okviru jedne kuće".
Radunović je najavio da slijede razgovori sa eventualnim direktorima novih ustanova: „Obaviću razgovore sa dosadašnjim nosiocima menadžerskih pozicija i ključnih osam menadžera zdravstvenih centara moraće da predstave plan aktivnosti i svoju viziju unapređenja zaštite u ustanovi, kao i na teritoriji koju taj centar pokriva. Potom ćemo donijeti odluke o nastavku saradnje. Ono što je sigurno, osim Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra, neće biti upravnih odbora u zdravstvenim ustanovama. Samo po toj osnovi oko 140 ljudi neće biti na platnom spisku".
Osim te promjene, prema riječima Radunovića, nužna je i izrada i usvajanje osnovnog paketa usluga drugog i trećeg nivoa, izrada i primjena kliničkih protokola i smjernica.
„Ovako dizajnirane promjene treba da unaprijede čitav sistem pružanja zdravstvene zaštite. Ustanove iskazuju otpor promjenama, kako u struktumom, tako i kulturološkom smislu. Njihova struktura, gradnja, nerijetko odražavaju zastarjele potrebe stanovništva, te se s toga smatraju neefikasnim i nedovoljno produktivnim", ocjenuje ministar zdravlja.
