Ustavni sud, prilikom razmatranja ustavnosti kandidature Filipa Vujanovića treba da dokaže da odluke donosi u skladu sa interesima Crne Gore, a ne partijske i volje pojedinca, ocijenio je za Minu funkcioner Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević.
Bjelopoljac Dragić Bulatović podnio je Ustavnom sudu žalbu povodom odluke Demokratske partije socijalista da na predsjedničkim izborima kandiduje Vujanovića.
»Ustavni sud sada ima priliku da dokaže tvrdnju DF-a i Pokreta za promjene da je Crna Gora privatna država i da u našem pravnom sistemu postoji siva zona, a to su interesi porodice i vladajuće partije«, rekao je Medojević agenciji MINA.
Ustavni sud treba da pokaže da li je, kako smatra on, Crna Gora država u kojoj pravni sistem ne funkcioniše, »već isključivo privatni dogovori ili politička volja premijera koja je bazirana na unutarpartijskim potrebama«.
»A mnogo puta je padao na testu i nije više pitanje da li postupaju sudije objektivno ili ne. Pitanje je da li Ustavni sud štiti poredak Crne Gore ili pojedinca i partije«, rekao je Medojević.
Prema njegovim riječima, u slučajevima kada je Demokratska partija socijalsita zainteresovana ustavni pordak ne važi, »bilo da se radi o sudovima, policiji i slično«.
»Kada je u pitanju Đukanović, i njegove odluke i interesi, sigurni smo da pravni poredak ne postoji«, smatra Medojević.
On je mišljenja da Ustavni sud sada ima priliku da pokaže da li je kontinuitet takvog ponašanja insititucija i dalje prisutan.
»Sada je prilika da Sud pokaže da ili će konačno smoći snagu i odgovornost da donese odluku u interesu države Crne Gore a ne u intersu Filipa Vujanovića«, zaključio je Medojević.
On je podsjetio da je Pokret za promjene 2007. godine zagovarao stav povodom kontinuiteta i diskontinuiteta vlasti.
Medojević je rekao da je tada bilo logično da se, ukoliko predsjednik dobija nova ovlašćenja novim ustavom bilo logično, raspišu i izbori za predsjendika.
»Tada su i Vujanović i premijer Milo Đukanović i predsjednik Skupštine, Krivokapić bili jedinstveni povodom takvog zahtjeva i njihovim glasovima je usvojen Ustavni zakon, za koji nije bila potrebna dvotrećinska većina a kojim se precizira to«, naveo je Medojević.
Kako je ukazao, od usvajanja Ustava 2007. Vujanović je bio predsjednik Crne Gore, a do tada predsjednik Republike Crne Gore.
»Od usvajanja Ustava 2007. godine do predsjeničkih izbora 2008. Vujanović je bio na funkciji predsjednika Crne Gore, prvi put. Nakon izbora 2008. do danas odradio je svoj drugi mandat«, naveo je Medojević, dodajući da nema dileme da je kandidatura neustavna.
