Međutim, ekipa „Vajerda“ (Wireda) odlučila se ozbiljno pozabaviti ovom problematikom. U obzir su uzeli niz trendova i trenutnih planova te su pokušali predvidjeti što će nam predstavljati probleme za 20 godina i kako to unaprijed riješiti.
1. Stvoriti avione na struju
Avioindustrija već godinama pokušava povećati efikasnost goriva jer očekuju pravu "eksploziju" vazdušnog saobraćaja do 2031, a razlog je prvenstveno rast standarda u zemljama u razvoju. Trenutno se nazire nekoliko potencijalnih rješenja, a o jednom od njih razmišlja NASA. Naime, njihova je ideja proizvesti avione s 50 posto manjom potrošnjom goriva, a napredniji navigacioni sistemi trebali bi skratiti trajanje letova. Što se kraćih udaljenosti tiče, u planu su električni avioni koji bi se punili na struju ili čak sunčevu energiju.
2. Napajanje mikro uređaja Sunčevom svjetlošću
Heri Grej, hemičar iz Kolteka, zajedno s kolegama radi na minijaturnim baterijama koje na jednoj strani imaju metalne okside, a na drugoj silikon. Metalni oksidi trebali bi upijati Sunčevu svjetlost kratke dužine talasa (tzv. plava svjetlost) i prikupljenu energiju koristiti za razbijanje morske vode na kiseonik i protone. Silikon bi pak trebao upijati Sunčevu svjetlost duge talasne dužine (tzv. crvena svjetlost) i kombinovali protone s elektronima. Proton u kombinaciji s elektronom stvara vodonik, a upravo bi on u budućnosti mogao biti korišćen u proizvodnji pogonskih goriva. Ovaj bi se način mogao pokazati kao 10 puta efikasnija verzija fotosinteze, ali Grej tvrdi da se o uređaju većih proporcija neće moći govoriti još dugo.
3. Wi-Fi u spreju
Opterećenost mreža će rasti s brojem pametnih telefona i tableta, a ograničavanje pristupa nije rješenje. Dodatni problem stvaraju i slabo naseljena područja koja pružaoci internet usluga ne pokrivaju kvalitetnim signalom. Međutim, rješenje bi mogla biti antena u Wi-Fi spreju na kojoj radi Chattech Enterprises, a riječ je o tečnosti ispunjenoj nano-kondenzatorima koji, kad se nanesu na uređaj, daleko kvalitetnije primaju signale stvarajući pritom mrežu jeftinih broadband Wi-Fi hotspotova.
4. Pretvoriti pustinje u izvore energije
Neki smatraju da na pustinje ne bi trebali gledati kao na beskorisna i jalova prostranstva već kao na gotovo beskonačni izvor čiste energije. Naime, pustinje dnevno upijaju više energije nego što svi stanovnici Zemlje potroše u jednoj godini. S tim na umu, naučnici i političari pokrenuli su projekat naziva „Desertec“, a isti predviđa gradnju vjetroturbina i solarnih elektrana na prostoru od nekoliko stotina kvadratnih kilometara. Nadaju se kako bi prva energija iz pustinje mogla "poteći" iz Sjeverne Amerike u Evropu, a do 2050. mogla bi pokrivati 20 posto evropskih potreba za električnom energijom.
5. Informacije pred očima
Savremeni mobilni telefoni su nas pretvorili u ljude koji su neprestano spojeni na svjetski izvor informacija. Međutim, postoji jedan problem. Da bismo pročitali ono što nas zanima, moramo pognuti glavu, a to stvara određene probleme, pogotovo kada hodamo ulicom. Međutim, mnogi već znaju za Guglovo rješenje u vidu naočara, a izvjesno je da će internet dostupan preko specijalnih sočiva biti sljedeća faza razvoja koja bi u narednim decenijama vrlo lako mogla postati standard.
6. Objavimo rat nadolazećim asteroidima
Iako ga mnogi kritikuju zbog naivnosti, "Armagedon" Majkla Beja pogodio je u dvije stvari: nepripremljeni smo za nadolazeće asteroide i trebamo „pravi alat za pravi posao“. Iz tog razloga, već se nekoliko godina ozbiljno razmišlja o razvoju tehnologije uz pomoć koje bismo lansirali bombe u svemir i tako uništiti asteroide koji predstavljaju opasnost. Uspijemo li u tom naumu na vrijeme, prvi bi napredni sistem mogao biti testiran već 2020. Naravno, njegova je cijena visoka i iznosi vrtoglavih 500 miliona dolara. Međutim, mala je to cijena za spas čovječanstva.
7. Izgradnja dijamantnih nebodera
Dijamant je jedan od najtvrđih materijala poznatih čovjeku. Potpuno je proziran, ne stvara trenje i izvrstan je provodnik toplote. Neki su stručnjaci došli na ideju da bi upravo dijamant mogao zamijeniti čelik u izgradnji visokih poslovnih zgrada. Naravno, problem je i dostupnost dijamanata, ali moguće je usavršiti tehnologiju kojom bismo znatno jeftinije proizvodili dijamante sa svrhom korišćenja u građevini. Isto tako, primjenjivost dijamanata nije ograničena na gradnju već i kod proizvodnje djelova za avione i svemirske letjelice.
(Index.hr)
