Kustosi ovog muzeja ističu da i pored toga imaju previše problema i da je ova ustanova godinama vođena na ružan i neprofesionalan način. Jedan od rezultata tog rada je da se ne zna gdje je prva verzija Andrićevog remek-djela.
"Navodno je pokvarena brava na ormaru u kojem se nalazi rukopis i ne može se otključati. Ormar je u depou, u podrumskim prostorijama Muzeja, a za to trebate tražiti dozvolu naših galerista kojih trenutno nema. Ne možemo da ga nađemo, vidimo i fotografišemo" rekla je kustos Tamara Sarajlić Slavnić za Blic.
Zamjenik direktora Muzeja Aida Ključić kaže da čuvaju prvu i drugu verziju rukopisa „Na Drini ćuprija“, naliv pero kojim je Andrić pisao, njegove naočari koje je koristio u tom razdoblju i mnoge druge segmente.
"Iako u Beogradu i danas djeluje zadužbina „Ivo Andrić“, koja stipendira mlade talente, on je ipak ocijenio da je Muzej književnosti mjesto gdje bi trebao pohraniti svoje rukopise. Svi se rukopisi čuvaju u jednom posebnom trezorskom ormaru, jer su eksponati zaista od izuzetne vrijednosti. Priznajem da ne znam otkud informacija o izgubljenom Andrićevom rukopisu" istakla je Ključić.
Univerzitetski profesor Ranko Popović kaže da ga nestanak prve verzije Andrićevog romana ne iznenađuje i da ne treba da čudi ako uskoro nestanu i druge značajne knjige koje pripadaju srpskoj kulturnoj baštini u BiH.
