U Vladi su procijenili da je najbolji vid borbe protiv sive ekonomije da udare - po džepu nesavjesnim privrednicima! Zbog toga su na Komisiji za suzbijanje sive ekonomije, koja je bila zatvorena za javnost, predložili višestruko povećanje novčanih kazni za prekršioce.
Dakle: predloženo je da se raspon novčanih kazni sa dosadašnjih hiljadu do šest hiljada eura poveća na raspon od tri hiljade do deset hiljada eura, za kompanije. Jedan od predloga za poboljašanje naplate PDV-a je da donosiocu nepravilno izdatog fiskalnog računa slijedi nagrada koja bi se isplaćivala iz fonda kazni.
Iako je priča o nagradnom fiskalnom računu tek u formi predloga, veliko je pitanje kako bi se to sprovelo u praksi. Vladina najava nije naišla na odobravanje kod poslodavaca, jer oni smatraju da rigorozne kazne mogu imati negativnog efekta na ranjive firme.
Poslodavci protiv rigoroznih kazni: Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Predrag Mitrović ocijenio je u izjavi Portalu Analitika da pooštravanje kaznenih odredbi neće imati nikakvog efekta, te da čak može biti i kontraproduktivno.
- Protiv smo povećanja kazni, čak se zalažemo za njihovo smanjenje. Smatramo da to neće imati efekta na poslodavce, s tim što veće kazne mogu da ugroze opstanak ranjivih firmi, naročito malih i srednjih preduzeća - istakao je on.Poručio je da u obračun sa sivom ekonomijom treba krenuti od državnih organa i lokalne administracije.
- Odatle treba da počne suzbijanje sive ekonomije, prvo na lokalnom pa na državnom nivou. Poslodavci imaju najveći interes da se siva ekonomija svede na najmanju moguću mjeru. UPCG je već realizovala nekoliko projekata na temu suzbijanja sive ekonomije, od kojih je jedan sproveden u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO). Generalno, obračun sa sivom ekonomijom je proces u kojem svi moraju učestvovati i dati svoj doprinos - naglasio je Mitrović.
Suzbiti rad u sivoj zoni: Prema nezvaničnim procjenama iz Vlade i Zavoda za zapošljavanje, najviše prostora za suzbijanje sive ekonomije ima u dijelu rada u sivoj zoni.
Javna je tajna da dio poslodavaca uplaćuje doprinose na minimilac. Procjenjuje se da oko 50 hiljada (!) zaposlenih u Crnoj Gori prima plate po principu „pola na ruke, pola preko računa“. Time je državna kasa oštećena za oko 60 miliona eura na godišnjem nivou. Međutim, radi se samo o nezvaničnim procjenama Vlade budući da do sada, nije rađena studija koja bi pokazala približne cifre.
Ono što se pouzdano zna je da je udio sive ekonomije u Crnoj Gori iznosi oko 20 odsto BDP-a. Siva ekonomija je najzastupljenija u građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu. Sličan procenat je na snazi i u zemljama okruženja, a najviše problema sa sivom ekonomijom imaju posrnule članice Evropske unije- Grčka, Italija i Španija. Inače, prosječna stopa sive ekonomije u zemljama EU iznosi 19,5 odsto BDP-a.
Da je neblagovremena uplata poreza postala crnogorska boljka - svjedoče cifre: poreski dug iznosi 216 miliona eura i u nadležnoj upravi se trenutno utvrđuje šta se od tog duga može naplatiti.
Prema saznanjima Portala Analitika, najmanje polovina duga biće kategorisana kao nenaplativo potraživanje, jer se u većini slučajeva radi o firmama koje su ugašene ili godinama ne ostvaruju privrednu aktivnost, poput Titeksa i „Marka Radovića“. U takvu vrstu duga svakako treba svrstati i milionske dugove povlašćenih firmi na ime neuplaćenih poreza i doprinosa na zarade, u prvom redu „Pobjede“ i Javnog servisa (iz budžeta za 2013. godinu je po tom osnovu opredijeljeno višeod 4 miliona eura!).
Januarska naplata prihoda iznad svih očekivanja: Da ima prostora za poboljšanje naplate svjedoče podaci o budžetskim prihodima u januaru.
Januarski budžetski prihodi iznosili su čak 54,4 miliona eura i veći su 11,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Iz Ministarstva finansija su, pored činjenice da je ostvareno značajno uvećanje prihoda u odnosu na uporedni period, posebno pozitivnim ocijenili strukturu realizovanih poboljšanja.Porast naplate zabilježen je kod prihoda po osnovu poreza na dobit pravnih lica, koji su 22,3 odsto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, kao i prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost, koji su veći za 17,3 odsto.
Ohrabruje i da su prihodi po osnovu doprinosa veći za 20,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine što je, kako su pojasnili iz ministarstva, posljedica rasta zaposlenosti kao rezultata Vladinog programa stručnog osposobljavanja.
Gdje ima prostora za bolju naplatu: Dobra januarska naplata prihoda ne treba da zavara nadležne. Podaci o prošlogodišnjoj naplati prihoda otkrivaju gdje ima prostora da država dodatno stegne neuredne platiše poreza.
Tako je na kraju prošle godine, na strani prihoda do najvećih negativnih odstupanja u odnosu na plan za ovu godinu došlo je u stavkama poreza na dodatu vrijednost (18,5 miliona eura; 5,1 odsto), akciza (14,2 miliona eura; 9,5 odsto) i carina (16,8 miliona eura). Takođe, 9,7 miliona eura prihodi od taksi su niži od planiranih, zbog smanjenja administrativnih i drugih taksi, a u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta, te odlaganja primjene rješenja uvođenja novih taksi za dva mjeseca u odnosu na plan. Upravo su ove stavke, gdje je bila najslabija naplata, ključne u peglanju budžetskog deficita.
Deficit javnog sektora za 2012. procijenjen je u iznosu od 124,5 miliona eura ili 3,7 odsto BDP-a, tako da će Komisija za suzbijanje sive ekonomije imati težak zadatak da svojim aktivnostima nadomjesti veliki manjak u državnoj kasi.
Međutim, nedavno formirana Komisija za suzbijanje sive ekonomije ustvari nije nikakva novost, već na neki način marketinški trik nove Vlade. U prethodnom sazivu Vlade je osnovano koordinaciono tijelo za suzbijanje sive ekonomije, kojim je predsjedavao bivši ministar finansija Milorad Katnić. Jedina personalna promjena u odnosu na sastav koordinacionog tijela je što aktuelnom komisijom predsjedava njegov nasljednik Radoje Žugić.
Problem sive ekonomije, nije od juče i, imajući u vidu da duže od dvije decenije imamo vladu kontinuiteta, u najmanju ruku čudi što država ulazi u obračun sa sivom ekonomijom tek sada, pod pritiskom “ hvatanja paučine” u državnoj kasi. Koliko će najavljene mjere zaživjeti u praksi i koliko će država profitirati na račun "prevođenja" sive ekonomije u legalne tokove?
Siniša GORANOVIĆ
