Međutim, jaz između te težnje i stvarnosti nikada nije bio veći pa Amerikanci počinju da shvataju da je ta tako omiljena mantra o društvenoj i ekonomskoj mobilnosti - mit, piše dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Jozef Štiglic.
"Posvećeni smo uvjerenju da djevojčica, koja se rodi u najvećem siromaštvu, zna da ima iste šanse za uspjeh kao i bilo ko drugi, jer je Amerikanka, slobodna je i ravnopravna, ne samo u Božjim očima već i u našim", kazao je Obama u svom govoru 21. januara, dok Štiglic tvrdi da je to daleko od istine.
"SAD danas raspolaže sa manje jednakih šansi od skoro svih industrijski razvijenih zemalja, a brojna istraživanja su pokazala da je Amerika kao zemlja jednakih mogućnosti tek mit", piše Štiglic.
Prema njegovim riječima, Amerika je prije sto godina možda i bila zemlja mogućnosti, ili bar zemlja koja ih je imala više od drugih, ali je danas Amerikanac koji se penje na društvenoj ljestvici statistička neobičnost.
"Ekonomska mobilnost u SAD-u je niža nego u većini evropskih zemalja i niža od cijele Skandinavije", piše Štiglic i dodaje da šanse Amerikanaca da uspiju u životu, danas više nego ikada prije i više nego u bilo kojoj razvijenoj zemlji, zavise oa primanja i obrazovanja roditelja.
"Žene su i dalje manje plaćene od muškaraca. Iako je rodna nejednakost na radnom mjestu sada manje prisutna nego prije, za žene i dalje postoji plafon do koga mogu ići: one su još uvijek vidljivo odsutne kada je riječ o visokim položajima u kompanijama i čine tek majušni procenat među direktorima".
Vjerovatno je najveći uzrok nejednakosti u šansama, ocjenuje autor, leži u obrazovanju.
"Učinila je to i Amerika ... ali onda smo se promijenili. Nakon 80-ih godina prošlog vijeka siromašni su postali još siromašniji, srednja klasa je stagnirala, a bogatima je bivalo sve bolje i bolje", piše Štiglic i upozorava da sve manje ljudi svoju djecu može poslati u privatne škole, a razlike već počinju kod rođenja jer djeca iz dobrostojećih porodica pohađaju muzičke i druge umjetničke škole i razne dodatne aktivnosti.
"Ukoliko se taj trend ne okrene, situacija će se pogoršavati. U nekim slučajevima se čini da je na djelu politika koja teži za smanjenjem šansi: potpora državnim školama pada već nekoliko decenija, a posebno u posljednjih nekoliko godina. U međuvremenu studenti muku muče s kreditima kojih ne mogu da se riješe ... a sve se to događa u trenutku kada je diploma važnija nego ikada ako želimo da imamo pristojan posao ", ocjenjuje Štiglic.
Takođe ukazuje da se djeca iz skromnih porodica nalaze u bezizlaznoj situaciji: bez fakultetske diplome imaju vrlo malo šansi u životu, s fakultetskom diplomom, ali i teretom kredita, mogu biti osuđeni na život na ivici.
"Amerikanci počinju da shvataju da je njihova omiljena priča o društvenoj i ekonomskoj mobilnosti mit", piše Štiglic i dodaje da je "velike obmane ovih razmjera vrlo teško održati na dugo vrijeme".
IZVOR: SEEBIZ,B92
