Više čitatelja zaposlenih u državnim firmama, konkretno u sudskoj i tužilačkoj vlasti, obratilo se našoj redakciji tvrdeći da im više godina nije povezan radni staž i da, shodno tome, nijesu u mogućnosti da ostvare prava koja ih sljeduju iz zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Prema navodima čitatelja, uvidom u dokumentaciju ustanovili su da im godinama nijesu uplaćivani porezi i doprinosi.
Poreznici tvrde da je riječ o pojedinačnim slučajevima: U nadležnom poreskom organu, međutim, tvrde da je riječ o pojedinačnim, izolovanim slučajevima, a nikako o praksi.
Pomoćnik direktora Poreske uprave Novo Radović kazao je Portalu Analitika da državni organi koji se finansiraju iz budžeta redovno izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade.
- U pitanju navodite da Vam se obratilo više čitatelja, ali se vjerovatno radi o pojedinačnim slučajevima, gdje možda nedostaje određeni podatak ili dokument u vezi sa radnim odnosom zaposlenog i slično. Kao što smo naveli, doprinosi se redovno uplaćuju, a za pojedinačne probleme generalno se ne može dati odgovor, već ta lica treba da se obrate svom poslodavcu ili područnoj jedinici Poreske uprave u kojoj postoji problem, tj. ako nije podnijeta odgovarajuća prijava i slično. U svakom slučaju, bitno je da su doprinosi uplaćeni i na taj način svaki zaposleni ima mogućnost da ostvari svoja prava po osnovu zdravstvenog i socijalnog osiguranja, kaže Radović.
Neredovna uplata doprinosa-praksa u opštinskim službama: Nažalost, nije baš riječ o izolovanim slučajevima, kako tvrde u nadležnoj upravi. Neredovna uplata poreza i doprinosa je odavno odomaćena praksa u državnim organima i javnim preduzećima. Na primjer, zaposleni u kulturnim institucijama u opštini Ulcinj, prema informacijama Portala Analitika, devet mjeseci nijesu primili platu, dok im porezi i doprinosi nijesu uplaćivani 15 mjeseci.
Prema saznanjima Portala Analitika, ovaj problem je najizraženiji u opštinskim službama i firmama koje su osnovale lokalne samouprave. U prilog tezi da se ipak radi o rasprostranjenoj pojavi ide i stav Unije poslodavaca. Iz te poslovne asocijacije su nedavno poručili da u obračun sa sivom ekonomijom treba krenuti od državnih organa i lokalne administracije, što znači da smatraju da je „eskiviranje“ uplate poreza i doprinosa sistemska pojava u javnom sektoru.
- Od državnih organa i lokalne administracije treba da krene suzbijanje sive ekonomije. Poslodavci imaju najveći interes da se siva ekonomija svede na najmanju moguću mjeru, kazao je Portalu Analitika Predrag Mitrović, predsjednik Unije poslodavaca.Na istom fonu je i inicijativa Socijalističke narodne partije, koja je u okviru predloga zakona o utvrđivanju maksimalne zarade u javnom sektoru predložila da Ministarstvo finansija nadgleda redovnost uplate poreza i doprinosa, uz pooštravanje kaznenih odredbi za prekršioce.
Dio privatnika uplaćuju doprinose na minimalac: Druga strana medalje je što dio privatnika uplaćuje državne doprinose – samo na minimalac, minimalnu zaradu. Procjenjuje se da oko 50 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori prima plate po principu „pola na ruke, pola preko računa“, čime je državna kasa oštećena za oko 60 miliona eura na godišnjem nivou!
Javnost je, zbog zakonskih limita, uskraćena za sve poreske informacije, izuzev što je lani dogovoreno da Centralna banka jednom mjesečno objavljuje spisak blokiranih preduzeća. No, struktura fiskalnog duga je ostala tajna; isto važi i za bilo koju poresku prijavu, što je uglavnom slučaj i u zemljama okruženja.
U skandinavskim zemljama poreska prijava nije tajna: U razvijenim skandinavskim demokratijama se, međutim, odustalo od koncepta tajnosti poreskih podataka.
Tako, na primjer, svaki Šveđanin može onlajn provjeriti koliko je njegov komšija, rođak ili prijatelj platio poreza, i to u cent. Ovaj model je uveden kao forma zadovoljavanja javnog interesa, koji se ogleda u maksimalnoj transparentnosti rada državnih institucija. Istine radi, primjer Švedske nije tako rasprostranjen: poreska prijava je tajna u mnogim zemljama Evropske unije i u svim državama Balkana.
Međutim, ako su podaci o imovini javnih funkcionera dostupni na sajtu nadležne Komisije, onda je teško održiva teza da poreska prijava mora zauvijek ostati tajna. Da su poreski podaci u Crnoj Gori javni, vjerovatno danas ne bi imali nenaplaćenih 216 miliona eura duga.
Podaci o budžetskim prihodima u januaru govore da itekako ima prostora za poboljšanje: prihodi po osnovu doprinosa veći su za 20,1 odsto u odnosu na isti mjesec lani! Ovaj veliki pomak u Ministarstvu finansija tumače kao posljedicu rasta zaposlenosti, prvenstveno po osnovu programa stručnog osposobljavanja kada je oko 4.000 mladih visokoškolaca zaposleno u državnim i privatnim kompanijama.
Inače, Crna Gora će se ove godine zadužiti do 250 miliona eura, što je tek nešto više od poreskog duga koji iznosi 216 miliona eura. Mjerama fiskalnog prilagođavanja, ograničavanju penzija i kriznim porezom na plate država će uštedjeti tek tridesetak miliona eura, što praktično navodi na zaključak da bi država morala da povede računa o redovnoj uplati poreza i doprinosa. Bolje da se iz madraca izvuče skriveni poreski dug nego da se država dodatno zadužuje iz godine u godinu.
Siniša GORANOVIĆ
