Uostalom, o značaju tog projekta najbolje govori podatak da u svijetu danas, postoji 7300 Rotarakt klubova sa oko 170 000 članova, što će biti velika šansa za naše mlade ljude za razmijenu iskustva i znanja sa vršnjacima iz cijelog svijeta, rekao je Kavarić u intervjuu Portalu Analitika, povodom 108. rođendana ove organizacije.
Prema njegovim riječima, za 15 godina postojanja RC Podgorica sproveo je veliki broj akcija.
- Najveći broj su bile samostalne i usmjerene ka institucijama i organizacijama u zdravstvu i obrazovanju i u rehabilitaciji invalidne djece i omladine u Podgorici, a dio kontinuiranih humaniratarnih aktivnosti posebno je bio usmjeren ka djeci bez roditeljskog staranja, djeci sa socijalnim potrebama, izbjeglicama iz kampa na Vrelama Ribničkim i dr, kazao je Kavarić.
Proslava 108. rođendana Rotary Internationala biće obilježena danas u 20 časova Velikim koncertom Muzičke akademije u Crnogorskom narodnom pozorištu.
ANALITIKA: Rotari klub Podgorica slavi 15 godina postojanja. Da li nam možete objasniti istorijat Rotarijanstva u Crnoj Gori i zašto smo toliko dugo čekali da ovaj pokret zaživi?
KAVARIĆ: Između dva svjetska rata, rotari pokret je bio veoma razvijen u tadašnjoj Jugoslaviji. Postojalo je čak 34 kluba. Jedino na prostoru Crne Gore nije bilo Rotari klubova. Vjerovatno bi i u Crnoj Gori bio osnovan klub, ali je upravo Drugi svjetski rat to onemogućio, kada su, uostalom, i svi Rotari klubovi na ovom prostoru prestali sa radom. Na žalost, i poslije rata, u zemljama sa političkim uređenjem kao što je bilo i naše, rad Rotari klubova nije bio dozvoljen. Sa oživljavanjem Rotarijanstva na ovim prostorima poslije 50 godina prekida, rođena je ideja o osnivanju Rotari kluba u Crnoj Gori. Grupa uglednih ljudi iz raznih krajeva Crne Gore upoznala se sa principima i pravilima Rotarijanstva i uz podrsku iz okruzenja Rotari Internationala i pomoć predstavnika tadašnje Specijalne zone širenja Rotarija za naš region(SEA) počela da radi na formiranju kluba u Podgorici. Ideja je bila da to bude jezgro iz koga će se formirati novi klubovi i širiti ideja Rotarija u Crnoj Gori. Rad inicijativne grupe trajao je više od godinu dana, a Osnivačka skupština kluba održana je 16.09.1998 godine uz učešće tadašnjeg rukovodioca Specijalne zone širenja RI za ovo područje (SEA) , rotarijanca
iz Švajcarske g-dina Pitera Guta, a već 15.12.1998. godine je Rotary International donio odluku o prijemu podgoričkog kluba u članstvo. Svečano uručenje rotary povelje, tzv. charter ceremonija obavljena je 1999.godine.
Shodno pravilima RI, poslije izvjesnog vremena, na inicijativu članova RC Podgorica osnovan je Rotari klub Budva, kome je naš klub bio sponzor u osnivanju. Iz Rotari kluba Budva nikao je RC Ulcinj. Rotari klub Podgorica je u nakon toga pomogao u osnivanju još dva kluba u Crnoj Gori a to u Pljevljima i Bijelom Polju. U međuvremenu je na inicijativu RC Budva i RC Ulcinj osnovan RC Bar. To znači da je u Crnoj Gori aktivno ukupno šest Rotari klubova.
ANALITIKA: Rotari ima 4 avenije djelovanja. Šta možete reći za svaku od njih?
KAVARIĆ: Cilj Rotarija je unapređivanje i produbljivanje ideala služenja u četiri
osnovna pravca, tj. služenje i djelatnost u klubu, profesiji, zajednici i međunarodnoj zajednici.
Tako, služenje u klubu podrazumijeva sve aktivnosti kroz koje rotarijanci doprinose uspjehu i kvalitetnom funkcionisanju svog kluba kao što su redovno prisustvo, angažovanje u projektima, saradnja u upravnom odboru i klubskim komisijama, plaćanje članarine, učestvovanje u rotarijanskim manifestacijama i sl.
Služenje u profesiji predstavlja obavezu svakog rotarijanca da drugima približi svoj ideal služenja u poslu i profesiji. On to čini tako što u razgovoru sa mladim ljudima, zainteresovanim za svoju profesionalnu karijeru, predavanjima orijentisanim na pojedine profesije i svojim iskustvom, doprinosi pravilnom usmjeravanju njihovih interesovanja i oprijedjeljenja. Takođe, predavanjima iz različitih oblasti pruža informacije važne za svakog pojedinca. Zatim, služba u zajednici obuhvata sve napore Rotarijanaca da doprinesu poboljšanju kvaliteta života ljudi u svojoj okolini. Klubovi se uglavnom trude da utvrde postojeće probleme u svojoj sredini i ukoliko se nijedna druga organizacija ne bavi tim problemom, prihvataju se toga i iniciraju akcije u korist zajednice. I na kraju, međunarodna služba, odnosno internacionalne djelatnosti podrazumjevaju sve ono što rotarijanci preduzimaju da bi doprinijeli razumijevanju među narodima, širili dobru volju i propagirali mir u svijetu. To čine tako što upoznaju ljude iz drugih zemalja, njihovu kulturu, običaje, dostignuća, nastojanja i probleme. Ove aktivnosti se sprovode kroz razne odobre i projekte , kako na nivou kluba , tako i na nivou Distrikta i Rotary Internationala.
ANALITIKA: Kako danas objasniti moto rotarijanstva „nesebično služiti“ u potpuno otuđenom i materijalizovanom svijetu?
KAVARIĆ: Slogan „Nesebično služiti „(„Service above self“) je 1989.godine proglašen kao osnovni moto Rotarija. Upravo ovaj slogan najpotpunije izražava filozofiju nesebičnog, volonterskog služenja. Rotarijanci pružaju ruku prijateljstva, njeguju ga kao mogućnost da
drugima budu od koristi. Spremnost na služenje ogleda se u priznavanju visokih etičkih načela u privatnom i profesionalnom životu. Pružanje pomoći u svim vidovima djelatnosti svim rotarijancima, njegovanje dobre volje radi sporazumijevanja i u službi mira medju svim
narodima.
ANALITIKA: Koliko ima članova RK Podgorica i koliko je žena?
KAVARIĆ: Rotari klub Podgorica danas ima 38 članova. Imajući u vidu broj stanovnika mišljenja smo da postoji prostor i potreba da se broj članova poveća, a ovo pogotovo imajući u vidu da u Podgorici živi i radi veliki broj onih koji svojim ugledom u profesiji i zajednici zaslužuju da budu dio rotari pokreta. U klubu su trenutno pet dama, i neke od njih su ili bile ili su na vrlo odgovornim klupskim funkcijama, dvije od njih su bile predsjednice kluba.
ANALITIKA: Da li nam možete reći nešto više o humanitarnim akcijama Vašeg kluba
i planovima u narednom periodu ?
KAVARIĆ: Humanitarna aktivnost nije prvi i jedini segment djelovanja jednog rotari kluba, jer rotari je prije svega organizacija samostalnih i poslovnih ljudi širom svijeta koji podstiču visoke etičke standarde u svim profesijama i šire dobru volju, mir i razumijevanje medju ljudima.
Za ovih 15 godina RC Podgorica sproveo je veliki broj akcija. Najveći broj su bile samostalne i usmjerene ka institucijama i organizacijama u zdravstvu i obrazovanju i u rehabilitaciji invalidne djece i omladine u Podgorici, a dio kontinuiranih humaniratarnih aktivnosti posebno je bio usmjeren ka djeci bez roditeljskog staranja, djeci sa socijalnim potrebama, izbjeglicama iz kampa na Vrelama Ribničkim i dr.
Naravno, naš klub vodi računa i najboljim učenicima i studentima tako da smo imali akcije dodjeljivanja knjiga najboljim učenicima i studentima, a nekoliko njih su u organizaciji našeg kluba učestvovali na tematskim rotari kampovima u Engleskoj i Italiji. Pored akcija koje smo vodili i finasirali samostalno dio akcija je organizovana u saradnji sa klubovima iz Švajcarske, Engleske, Italije i Njemačke a jedan dio sa ostalim crnogorskim klubovima. U predhodnom periodu nije izostao ni veliki broj akcije koje su pojedinačno i samostalno proveli i finansirali neki od naših članova. Kao sto sam napomenuo RC Podgorica je bio sponzor u osnivanju kluba u Budvi, Bijelom Polju i Pljevljima a u saradnji sa dva američka kluba osnovali smo i RC Peć. RC Podgorice se zbratimio sa RC Martijanci iz Murske Sobote u Sloveniji kao i sa italijanskim klubom Bari Ovest iz Barija, stvorivši jake prijateljske
veze.
Što se tiče planova oni su za ovu rotarijanskou godinu fokusirani na tri segmenta, prvi je jačanje jedinstva Crnogorske rotari zajednice i saradnje među crnogorskim klubovima kroz zajedničke aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu, drugi da se realizuje započeta akcija za pomoć institucijama koje se bave djecom sa posebnim potrebama na podrucju Glavnog grada uz nastavak aktivnosti na već tradicionalnim akcijama, dok treći, za koji smatram da je i najznačajniji, je osnivanje Rotarakt kluba u Podgorici, što je u završnoj fazi.
ANALITIKA: Šta su Rotarakt klubovi?
KAVARIĆ: Rotarakt klubovi predstavljaju podmladak u Rotariju i okupljaju studente i
zaposlene starosti od 19 do 29 godine, a imajući u vidu osnovne ciljeve Rotarija, osnivanje i rad tog kluba će biti najbolji način za dalje promovisanje i održavanje ideje o Rotariju, a na drugoj strani pokušaćemo primjenjujući svjetska iskustva da pomognemo stvaranju novih
lidera u svim profesijama. Uostalom o značaju tog projekta najbolje govori podatak da u svijetu danas, postoji 7300 Rotarakt klubova sa oko 170 000 članova, što će biti velika šansa za naše mlade ljude za razmijenu iskustva i znanja sa vršnjacima iz cijelog svijeta.
ANALITIKA: Kako se postaje rotarijanac i šta je vas navelo da budete dio tog društva?
KAVARIĆ: Član može postati osoba koja uživa povjerenje u svojoj sredini, koja je u svom poslovnom i profesionalnom životu postavila visoke standarde i posjeduje liderske sposobnosti vezane za svoju djelatnost koju obavlja u unutar teritorijalnih granica kluba, pri čemu predlog mora biti podnesen od aktuelnog člana kluba
U filozofskom smislu, budući član treba da razumije smisao i pozitivno
odgovori na „ test četiri pitanja“.
1. Da li je to istina?
2. Da li je pošteno za sve učesnike?
3. Da li će se time unaprijediti prijateljstvo i dobra volja?
4. Da li ce služiti na dobrobit svima?
Osnivač Rotarija, Pol Haris, davno je konstatovao: „Ljudi su svuda oko nas ali nema prijatelja“. Lično vjerujem u ljude i u prijateljstvo. Smatrao sam da u Rotariju mogu pronaći prijatelje i da mene kroz Rotari, kao prijatelja, mogu pronaći
drugi. Za ovih 15 godina nesumnjivo je da se potvrdilo i jedno i drugo.
