Naime, naše psihofizičko zdravlje umnogome zavisi od sunčevih zraka, a za vreme sumornih zimskih dana taj problem postaje znatno izraženiji.
Iz tog razloga, zapaženo je da žitelji zemalja s malo sunčanih dana češće pate od depresije, nesanice i ostalih tegoba povezanih s nedostatkom sunca.
Na sunce se od davnina gledalo kao na najvećeg čovjekovog prijatelja, ali drevna mudrost nažalost je zaboravljena. Danas ne samo zimi, već tokom cijele godine, većinom boravimo u zatvorenom prostoru zbog posla i brojnih obaveza koje proizlaze iz savremenog načina života.
Tako se lišavamo mnogih blagodati koje nam nudi sunce – naš prirodni iscjeljitelj. Ako tome dodamo i učestala upozorenja o štetnosti sunčevih zraka, stvari se znatno pogoršavaju.
Sunce nam pruža dragoceni vitamin D, koji je povezan s mnogim životno važnim procesima u organizmu.
Izbegavajući izlaganje suncu, ljudi danas obolijevaju od brojnih bolesti povezanih s nedostatkom vitamina D, poput...
visokog krvnog pritiska
raka dojke, prostate i debelog crijeva
bolesti kostiju i zuba
slabosti mišića
gojaznosti
multiple skleroze
depresije
pada imuniteta itd.
Naime, odnedavno je poznato da naš imunološki sistem ne može da se aktivira bez vitamina D.
Osim što jača odbrambenu sposobnost tijela, vitamin D reguliše rast ćelija i hormonalnu ravnotežu.
Ima ga u mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i kvascu, ali ti izvori su nedovoljni. Tako da primarni izvor D vitamina nije ishrana, nego izlaganje tijela sunčevim zracima.
Sunčeva svjetlost usko je vezana za naš biološki ritam i raspoloženje.
Svjetlost, koju danju primamo preko očiju, stimulira epifizu koja luči serotonin - hormon odgovaran za pozitivno raspoloženje, staloženost i koncentraciju.
Tokom noći ili pri smanjenom svjetlu, epifiza počinje da luči hormon melatonin, koji je zaslužan za kvalitetan san tokom noći. Drugim riječima, dnevna svjetlost, posebno sunčeva, odgovorna je za naše mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu više nego što bismo to mogli i pomisliti.
tekst i foto: b92
