Državni sekretar za evropske integracije i Glavni pregovarač Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji Aleksandar Andrija Pejović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da ustavne promjene u oblasti pravosuđa nijesu uslov za otvaranje poglavlja 23 i 24. Pejović smatra da su ustavne promjene važne prije svega za očuvanje međunarodnog kredibiliteta Crne Gore.
- Uslov za otvaranje 23. i 24. poglavlja je izrada dva akciona plana: za pravosuđe i temeljna prava i drugog - za pravdu slobodu i bezbjednost. Akcioni planovi bi, po programu rada Vlade, trebalo da budu izrađeni do kraja II kvartala 2013, nakon čega slijedi njihovo razmatranje. Ako Evropska komisija i zemlje članice ocijene da se radi o kvalitetnim planovima, vjerujem da bismo poglavlja mogli otvoriti u drugoj polovini godine, kazao je Pejović za Portal Analitika.
Govoreći o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, Pejović je kazao da su u toj oblasti postignuti mjerljivi rezultati.
- Otvorili smo 107 slučajeva u finansijskim istragama i privremeno oduzeli imovinu u iznosu od 43 miliona eura i unaprijedili zakonodavni okvir za upravljanje ovom imovinom. Započet je niz suđenja u vezi s tzv. visokim slučajevima korupcije, pokrenute su mnoge istrage i cijeli sistem je počeo djelovati jedinstveno. Ukupna zaplena opojnih droga u 2012. godini iznosi 1 tona i 30,83 kilograma, u 307 pojedinačnih zaplijena. Sve ovo govori da sistem zaista funkcioniše i daje rezultate koje svi naši evropski partneri ocjenjuju pozitivno i zbog toga i imamo ovako brz napredak prema članstvu, navodi Pejović.
ANALITIKA: Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je objavilo prevod izvještaja Evropske komisije sa skrininga za 23, 24. i 25. poglavlje koji se odnose na oblasti pravosuđa i temeljnih prava, pravde, slobode i bezbjednosti kao i nauke i istraživanja. Kako komentarišete djelove izvještaja u kojima se navodi da se od Crne Gore očekuju dodatni napori u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala uz neophodno jačanje efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa?
PEJOVIĆ: Organizovani kriminal i korupcija nijesu ekskluzivitet Crne Gore, ali svakako, jesu oblasti koje su najviše u fokusu država članica EU, posebno imajući u vidu prethodna proširenja. Upravo zbog toga od Crne Gore se očekuje da u najranijoj fazi pregovora otpočne rad na takozvanim poglavljima vladavine prava i da se tokom cijelog perioda pregovaranja prati naš napredak u njima. Crna Gora ovim testira novi model koji će se kasnije primjenjivati u svim novim proširenjima.
Istakao bih da Crna Gora u ovoj oblasti ima visok stepen usklađenosti zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, što je pokazao analitički pregled u ovim poglavljima. Pitanja na koja Brisel ukazuje se prije svega odnose na izgradnju i pravilno funkcionisanje sistema koje treba da jasno prikaže djelovanje pravne države. Crna Gora smatra ova pitanja veoma važnim za dalji reformski put i napredak u evropskoj integraciji i posvećuje im značajnu pažnju, čemu u prilog govore sprovedene reforme i ostvareni rezultati. Ocjene koje ste naveli se mogu pročitati u gotovo svakom izvještaju u napretku za bilo koju zemlju Zapadnog Balkana i ne predstavljaju crnogorski ekskluzivitet. U tom kontekstu, na nama i na Evropskoj komisiji je da zajednički radimo na postizanju što boljih rezultata.
ANALITIKA: Plan je da se u ovoj godini završe skrininzi za sva poglavlja. Kada bi trebalo da budu urađeni akcioni planovi za poglavalja 23. i 24. odnosno kada očekujete da bi mogli da budu otvoreni pregovori za ta dva poglavlja?
PEJOVIĆ: U skladu s planiranim kalendarom koji smo skupa s Evropskom komisijom dogovorili još prije godinu dana, svi skrininzi će biti završeni do kraja juna.
Kad je riječ o akcionim planovima za 23. i 24. poglavlje, istakao bih da radne grupe, u saradnji s ekspertima država članica EU intenzivno rade na pripremi dva akciona plana za ova poglavlja. Akcioni plan za 23. poglavlje ima tri počtlana za pravosuđe, borbu protiv korupcije i temeljna prava, dok akcioni plan za 24. poglavlje sadrži 10 potplanova za oblast migracija, azila, vizne politike, vanjskih granica i Šengena, saradnje u pravosuđu i policijske saradnje, borbe protiv terorizma, saradnje u borbi protiv rasturanja narkotika, carinske saradnje i falsifikovanja eura. Ovi planovi sadrže mjere i aktivnosti koje je u normativnom, institucionalnom, administrativnom i edukativnom smislu potrebno preduzeti kako bi se primjenili standardi EU u oblastima koje su obuhvaćene ovim poglavljima. Takođe, njima se definišu nadležni organi, rokovi za sprovođenje aktivnosti kao i procjena potrebnih finansijskih sredstava.
Akcioni planovi bi, po programu rada Vlada, trebalo da budu izrađeni do kraja II kvartala 2013, nakon čega slijedi njihovo razmatranje. Ako Evropska komisija i zemlje članice ocijene da se radi o kvalitetnim planovima, vjerujem da bismo poglavlja mogli otvoriti u drugoj polovini godine.
ANALITIKA: Da li su ustavne promjene u oblasti pravosuđa neformalni uslov da bi bili otvoreni pregovori za - kako je rekao funkcioner EK Stefano Sanino - ''majku svih poglavlja'' (23. i 24.)?
PEJOVIĆ: Uslov za otvaranje 23. i 24. poglavlja je izrada dva akciona plana, jednog za pravosuđe i temeljna prava i drugog za pravdu slobodu i bezbjednost.
Ustavne promjene nijesu uslov, ali su važne za sveobuhvatnu reformu pravosudnog sistema Crne Gore. Važno je reći da su one dio paketa rješenja u 23. poglavlju i da su tretirane kroz akcioni plan reforme pravosuđa, u dijelu jačanja nezavisnosti i depolitizacije pravosuđa.
Usvajanje Ustavnih izmjena je veoma važno za očuvanje međunarodnog kredibiliteta Crne Gore, a takođe bi poslalo pozitivnu poruku Briselu i državama članicama da oko najvažnijih pitanja postoji konsenzus i snažna posvećenost svih političkih partija u interesu daljeg napretka u procesu pristupanja EU.
ANALITIKA: Da li u ovoj godini očekujete otvaranje još nekih poglavlja?
PEJOVIĆ: Pregovarački proces se odvija planiranom dinamikom i u dogovoru s Evropskom komisijom. Dosad smo završili kompletan skrining za 18 poglavlja koji nam je pokazao kako stojimo po pitanju usklađenosti s evropskim propisima u konkretnim oblastima.
Kada govorimo o otvaranju pojedinih poglavlja, bitno je istaći da se ona razlikuju po obimu pravne tekovine i složenosti zahtjeva s kojima se moramo uskladiti. U određenim poglavljima postoji manji obim pravne tekovine i nacionalno zakonodavstvo je u velikoj mjeri usklađeno s evropskim, pa shodno tome možemo očekivati da u toku 2013. otvorimo neka od poglavlja u kojima je već postignut viši nivo usklađenosti. Naravno, radi se o procesu zajedničke procjene u kojem učestvuje Crna Gora, Evropska komisija i svih 27 članica EU. Otuda je svaka procjena o otvaranju ili zatvaranju poglavlja visoko nezahvalna jer uključuje niz faktora i mogućih scenarija.
ANALITIKA: Nedavno ste održali zajedničko predavanje sa Glavim pregovaračem Islanda. U čemu su sličnosti, u čemu razlike našeg i islandskog puta ka EU? U kojoj je mjeri njihovo zakonodavstvo već usklađeno sa standardima EU i koliko bi mogli trajati naši, a koliko islandski pregovori sa EU?
PEJOVIĆ: Kada je riječ o Crnoj Gori i Islandu, dvije države imaju dosta sličnosti: mali broj stanovnika, male teritorije, male administracije. Povezuje nas i to što, i jedni i drugi, pregovaramo o članstvu. Međutim, postoje i brojne razlike. Prije svega, kriterijumi za članstvo su različiti, a takođe i oblasti koje predstavljaju izazove.
Osim toga, značajno je istaći da je Island, kroz članstvo u najvažnijim međunarodnim organizacijama, imao usklađene dvije trećine zakonodavstva s pravnom tekovinom EU. Island je do decembra 2012. otvorio 27 i zatvorio 11 poglavlja. Kao najizazovnija poglavlja pokazala su se ribarstvo, poljoprivreda, monetarna pitanja i regionalna politika.
Kada je riječ o dužini trajanja pregovaračkog procesa, rekao bih da ne postoji univerzalni pregovarački proces. Od svake države zavisi koliko uspješno će se suočavati sa izazovima i napredovati na evropskom putu. Recimo, Island je trenutno suspendovao pregovore zbog parlamentarnih izbora i tek nakon izbora nove vlade ćemo znati da li će proces biti nastavljen, da li će prvo održati referendum ili će se pregovori odložiti na neko vrijeme. Takođe, dodajte tome da na sam proces utiče i unutrašnja spremnost Unije da primi nove članice, kao i situacija u regionu, čiji smo mi neodvojivi dio.
ANALITIKA: Takođe ste kazali da Crna Gora novac iz pretpristupnih fondova najviše ulaže u razvijanje pravosudnog sistema, borbu protiv korupcije i kriminala, kao i u rješavanje pitanja raseljenih. Da li ste zadovoljni rezultatima u borbi protiv kriminala, slučaj Bar je pokazao da baš sve ne štima u funkcionisanju pravne države?
PEJOVIĆ: Crna Gora je u pomenutim oblastima pokazala mjerljive rezultate. To nije samo naša nego i ocjena naših evropskih partnera. Uspješno primjenjujemo usvojeno zakonodavstvo u oblasti uređenja pravosuđa, ostvarujemo napredak u objavljivanju sudskih presuda, ali i u oblasti zaostalih sudskih predmeta. Unaprijeđena je legislativa u oblasti borbe protiv korupcije i dodatno ojačani rezultati u istragama, krivičnim gonjenjima, i sudskim odlukama u predmetima korupcije.
Kada je riječ o izazovima u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, istakao bih da usaglašavamo zakonski okvir s pravnom tekovinom u oblasti migracija, azila i viza. Pored toga, Crna Gora nastavlja da širi međunarodnu i regionalnu mrežu, da jača zakonodavni okvir i administrativne kapacitete u oblasti policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala. Uspješno sprovodi zajedničke istražne akcije sa ostalim državama regiona, kao i s državama članicama EU, s Interpolom i Europolom, koje za rezultat imaju povećanje broja optužnica, hapšenja i odluka u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala.
Otvorili smo 107 slučajeva u finansijskim istragama i privremeno oduzeli imovinu u iznosu od 43 miliona eura i unaprijedili zakonodavni okvir za upravljenje ovom imovinom. Započet je niz suđenja u vezi s tzv. visokim slučajevima korupcije, pokrenute su mnoge istrage i cijeli sistem je počeo djelovati jedinstveno. Ukupna zaplena opojnih droga u 2012. godini iznosi 1 tona i 30,83 kilograma, u 307 pojedinačnih zaplijena.
Sve ovo govori da sistem zaista funkcioniše i daje rezultate koje svi naši evropski partneri ocjenjuju pozitivno i zbog toga i imamo ovako brz napredak prema članstvu.
ANALITIKA: Slučaj aflatoksin je pokazao da će poglavlje poljoprivrede biti izuzetno kompleksno za pregovore, bilo je čak ranije i nekih kritika od strane EK na stanje u našoj poljoprivredi pogotovo od bivšeg šefa delegacije EK ambasadora Maurera. U kojoj mjeri je naša poljoprivreda spremna na buduće veoma teške i zahtjevne pregovore sa EU?
PEJOVIĆ: Slučaj aflatoksina je povezaniji s 12. poglavljem koje se bavi veterinarskim i fitosanitarnim nadzorom i bezbjednošću hrane. Ova oblast je izuzetno kompleksna, ali i osjetljiva jer podrazumijeva zaista visoke standarde koje EU ima i za čiju je primjenu potrebno organizovati izuzetno kvalitetan i efikasan sistem. U ovom dijelu će Crna Gora imati duge i zahtjevne pregovore kako bi naši proizvodi, kao što su u ovom slučaju mliječni proizvodi, postali još bezbjedniji, ali i dobili mogućnost izvoza na evropsko tržište. Dakle, radi se u uvezanom procesu u kojem dobijaju i građani, ali i privreda kojoj se otvara tržište s više od pola milijarde ljudi.
ANALITIKA: A šta je sa poglavljm koji se odnosi na poljoprivredu? Najavili ste kompleksne pregovore sa EU o toj oblasti.
PEJOVIĆ: Poljoprivreda, o kojoj Vi govorite, je, s druge strane, poglavlje koje zaista nudi dosta potencijala i treba ga do kraja iskoristiti jer je proces pridruživanja jedna vrsta evaluacije i do članstva crnogorska poljoprivreda treba da bude bolja, s dodatnim stimulansom i crnogorskim proizvodima koji imaju svoju tržišnu vrijednost i izvan naše države. Dodao bih da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja svjesno svih ovih stvari, ali posebno potrebe da proces pregovaranja iskoristi kako bi se uradile tri stvari: unaprijedila poljoprivedna djelatnost i podstakao razvoj ruralnih područja, pripremili za korištenje poljoprivednih fondova EU i, konačno, crnogorski proizvod našao svoje mjesto na evropskom unutrašnjem tržištu. Ja, stoga, pregovore u poljoprivednom poglavlju ne smatram teškim ili problematičnim. Na njih gledam kao na šansu da se poljoprivreda postavi kao jedan od glavnih razvojnih prioriteta Crne Gore.
Nenad ZEČEVIĆ
