- To je naprosto nevjerovatno, da je nešto što je trebalo biti perjanica, nešto na što je možda trebalo da nadogradi brend, nešto što je trebalo da pomogne da se Dalmacija proslavi u budućoj velikoj zajednici Evrope, žrtvovali smo nauštrb partikularnih osobnih interesa, očigledno, nekih lobija u poljoprivredi - ističe Antun Plančić, koji se vinarstvom bavi od sredine '80-ih godina prošlog vijeka.
Za njega je to posao koji se u porodici prenosi generacijama. Ali, dotukla ga je vijest da nakon ulaska u EU, tradicionalno dalmatinsko piće više neće nositi naziv prošek.
Nešto slično dogodiće se i marmeladi, otkrila je hrvatskom portalu Jelena Đugum, direktorica Uprave za sigurnost i kakvoću hrane.
- U Evropskoj uniji postoji regulativa koju smo preuzeli, da su marmelade samo oni proizvodi dobijeni od citrusa, a kod nas je to bila šljiva. Znači, danom ulaska, proizvod od šipka više nećemo moći nazivati „marmeladom“ iz razloga što na taj način zbunjujete potrošače. Mi ćemo taj proizvod morati ili da kategorizujemo kao džem ili će biti neka druga vrsta proizvoda, recimo namaz - ističe Đugum.
Srećom po neke druge proizvođače, oni koji su svoje proizvode zaštitili sa oznakom geografskog porijekla, neće imati problem sa evropskim pravilima. U Hrvatskoj je sada pod zaštitom 12 proizvoda, rekla je Đugum.
- S oznakom izvornosti su istarski pršut, varaždinsko zelje, ogulinski kiseli kupus i ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, dok je s oznakom geografskog porijekla virovitička paprika, baranjski kulen, dalmatinski pršut, drniški pršut, krčki pršut, lički krompir, meso zagorskog ćurana i jelo Poljički soparnik – pojasnila je ona i dodala da su u proceduri za zaštitu višnja maraska i neretvanska mandarina.
S druge strane, što će biti s prošekom i marmeladom, zavisiće i od hrvatskih poslanika u evropskom Parlamentu i njihovom umijeću lobiranja.
Foto: tportal.hr
