- Inspirativni osnov za skulpturalnu kompoziciju našao sam u Njegoševoj pjesmi „Crnogorac k svemogućem Bogu“ nastaloj 1833. godine u kojoj pjesnik govori o nemogućnosti čovjekovoj da spozna Boga odnosno samoga sebe. Skulptura simbolički predstavlja tu čovjekovu uzaludnu težnju ka spoznaji apsoluta. Visoki rosfrajni krak usmjeren prema nebu upućuje na nedokučivost kozmičkog misterija, dok drugi, niži takođe zašiljeni rosfrajni krak, sugerira ograničeni domet čovjekove spoznaje. Ljudska glava metarmofozne anatomije izražava stremljenja duha zarobljenog u „tjelesnoj tamnici“. Čovjek kao kažnjenik zemaljskog bitisanja živi svoju tragičnu sudbinu svjestan tajne koju ne može spoznati. Možda je može spoznati tek u smrti, jer kako Njegoš kaže „Ovoga su u grobu ključevi“ – kazao je Popović o svom novom, izuzetnom djelu.
Autor je zahvalio članovima Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Koordinaciji vijeća crnogorske manjine Hrvatske i drugima koji su pomogli u realizaciji skulpture „U slavu Njegoševe misli“.
- Posebno se zahvaljujem predsjedniku Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr Radomiru Pavićeviću na njegovom svesrdnom zalaganju i angažmanu za prikupljanje potrebnih sredstava. Zahvaljujem se Ljevaonici umjetnina Likovne akademije u Zagrebu i radionici Koprivnjak iz Zagreba na izvrsnoj izvedbi skulpture u trajnim materjalima bronzi i rosfraju, te „Bombetonu“ iz Cetinja na donaciji postamenta za skulpturu u staroj crnogorskoj prijestonici – istako je Popović.
U okviru manifestacije „Hommage Njegošu“, predstavljena su brojna njegova djela iz ciklusa „Misterijum Luče mikrokozma“ i prateća likovna monografija. Njegovu izložbu otvorila je ministarka kulture Hrvatske Andrea Zlatar – Violić, a događaju su prisustvovali ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić i ambasador Crne Gore u RH Igor Građević.
- Raduje me što večeras, u prijateljskoj atmosferi, govorimo u Mimari o djelu Dimitrija Popovića, uvjeren da ovakvim projektima inteziviramo prijateljstvo i bliskost Hrvatske i Crne Gore. I biće ih još više, jer je pred mojom koleginicom i preda mnome definisanje trogodišnjeg Programa saradnje kroz koji ćemo afirmisati i promovisati stvaralaštvo i baštinu naših zemalja – najavio je Mićunović i dodao:
- Negoševom „Lučom“, likovno i literarno, Dimitrije se vratio Crnoj Gori, Cetinju, i konačno, da budem sasvim precizan, svojoj Podgranici, Arkadiji iz svojih pripovijedanja đe je začeta njegova fantastika. A tu je sa svog prozora, od najranijih dana, svakim buđenjem gledao Lovćenski vrh, đe od prvog Dimitrijevog saznanja, počiva pjesnik svojim „vječitim snom“. I đe ga je ta memljiva samština na lovćenskoj stijeni, zaštitila od prometejskih orlova.
Nakon izložbe, održan je književni skup na kome su predstavljena dva naslova posvećena Njegošu: „Njegoš i Hrvati“ grupe autora, i pripovijetka „Luča Njegoševe noći“ Dimitrija Popovića, u kojoj autor izlaže lično čitanje Njegoševog spjeva „Luča mikrokozma“. O njima su govorili Iva Kebler, Predrag Matvejević, Tonko Maroević, Radomir Pavićević, Božo Rudež, Josip Silić i Popović.
„Hommage Njegošu“ zajednički su organizovali Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Koordinacija vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Hrvatske, Ambasada Crne Gore u RH i Muzej Mimara.
Foto: tportal.hr
