Prema analizi Svjetske banke koja je dostavljena Vladi Crne Gore, povećanje stope PDV-a na 19 procenata izazvalo bi rast cijena svega do jedan odsto, pozivajući se na iskustva zemalja koje su povećale PDV. Međutim, analitičari i predstavnici poslovnih asocijacija i turističke privrede strahuju da će rast PDV-a izazvati jednokratni inflatorni udar u rasponu od tri do pet odsto, te da bi talas poskupljenja mogao ugroziti ionako pogoršanu likvidnost privrede i životni standard građana.
Zbog neizvjesne primjene novog Zakona o PDV-u, o kojem bi se parlament mogao izjasniti već sredinom narednog mjeseca, jedna od osnovnih ideja Vlade je da se PDV poveća uoči početka ljetnje turističke sezone, kako bi se većina opterećenja u prvom naletu prelila na - turiste.
Bez obzira na to što će PDV na osnovne životne namirnice (mlijeko, ulje, brašno, šećer, ljekove) ostati na nivou od sedam procenata, čini se da bi ključnu ulogu u primjeni veće stope PDV-a mogli odigrati veliki trgovački lanci: ukoliko oni neznatno povećaju cijene ili zadrže postojeće - rast inflacije bi se mogao neutralisati.
Krizna mjera: Povećanje PDV-a je široko raspostranjena praksa od izbijanja globalne krize 2008. godine - neke zemlje su više puta korigovale PDV naviše, suočene sa ozbiljnim ekonomskim problemima.
Čak 18 od 27 članica EU je do sada povećalo stopu PDV-a. Prosjek stope PDV-a u Evropskoj uniji trenutno iznosi 21 odsto. U Danskoj i Švedskoj stopa PDV-a je 25 odsto. Najveća evropska ekonomija Njemačka je povećala PDV na 19 odsto. Susjedna Hrvatska je povećala PDV sa 23 na 25 procenata. Centralna banka Crne Gore je godinama unazad preporučivala povećanje stope PDV-a, no Lukšićeva pa i Đukanovićeva Vlada su se držale prilično uzdržane.
Sve do nedavno: potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je, gostujući u emisiji „Načisto“ na TV „Vijesti“ vrlo jasno najavio da treba uskoro očekivati rast stope poreza.
„Peglanje“ budžetskog deficita iz realnih izvora: Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković kaže za Portal Analitika da je Crna Gora zemlja sa veoma niskim stopama poreza, što ostavlja prostor da se u tom dijelu traže korekcije za saniranje budžetskog deficita.
„Koliko god neki smatraju da povećanje PDV-a ne bi dalo željene rezultate, ja ipak mislim da je to uobičajen i oproban mehanizam uvećanja budžetskih prihoda. Da bi došlo do uravnoteženja prihoda i rashoda u budžetu mora se djelovati sinhronizovano, sa jedne strane smanjenjem potrošnje, a sa druge uvećanjem prihoda, ističe Mijušković i napominje da je siguran da je siguran da posljedice po građane od ove najavljene mjere neće biti drastične kako se spekuliše.
„Mišljenja sam da će zbog veoma jake konkurencije na crnogorskom tržištu, koje nije veliko, mnogi privrednici odlučiti da ne povećavaju cijene roba i usluga, videći u tome šansu za zadržavanje stečenih tržišnih pozicija. Žalim što se tom instrumentu nije pribjeglo ranije, jer vjerujem da bi do sada imali veoma ohrabrujuće rezultate. U periodu prije krize, naš budžet je dobrim dijelom prihodovao sredstva kroz proces privatizacije i prodajom nekretnina. Tada je stopa od 17 odsto bila dovoljna, ali su se vremena promijenila i moramo uravnotežiti budžet iz realnih izvora, a jedan od njih je povećanje PDV-a“, precizirao je Mijušković, napominjući da je Ministarstvo finansija, nakon sugestije Svjetske banke da bi PDV trebalo povećati na 19 procenata, saopštilo da viša stopa PDV-a nije predviđena budžetom, ali da to rješenje ostaje kao krajnja mjera.
„Vjerujem da je analitično razmatranje budžeta definitivno kao ispravnu i nužnu mjeru identifikovalo povećanje PDV-a. Na žalost, javnost je odmah krenula sa špekulacijama da će to ugroziti životni standard građana, povećati siromaštvo i slično. To prepoznajem kao našu generalnu potrebu da decidno prognoziramo loše scenarije, govoreći o stvarima o kojima nemamo dovoljno jasnu sliku i znanje. Zakon o PDV-u je jasan - porez se obračunava i plaća po opštoj stopi od 17 odsto od svakog prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda, izuzev osnovnih proizvoda za ljudsku ishranu, medikamenata, veterinarskih preparata, udžbenika i kjniga, te usluga smještaja u hotelima i drugim turističkim objektima koji će se oporezivati nepromijenjenom stopom od sedam odsto Ako je već zakon jasan, kao što jeste, onda sve vrste komentara i prognoza koje su mu suprotne možemo kvalifikovati neznanjem, ili lošom namjerom. Žalim šta god da je razlog - izjavio je Mijušković.
Osvrnuo se i na ocjene da će interesovanje stranih investitora za Crnu Goru biti manje ako se povećaju porezi. „Činjenica je da je poreski sistem, odnosno nivo poreza bitan faktor kada su SDI u pitanju, ali svakako nije odlučujući. Da je drugačije, važne evropske ekonomije poput Njemačke i Švedske ne bi nikada mogle pobuditi pažnju investitora. Povećanje PDV-a će, vjerujem, imati pozitivne efekte“, tvrdi Mijušković.
Niski porezi, veći prihodi: U ostala dva poslovna udruženja su izričito protiv povećanja PDV-a. U Montenegro biznis alijansi ističu da se godinama zalažu za smanjivanje svih vrsta poreza, uključujući i PDV.
- Sa zadovoljstvom možemo istaći da su naše inicijative svih ovih godina uglavnom prihvatane i da je uloga MBA u stvaranju što povoljnijeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori bila značajna. Nemamo nikakvog razloga da takav stav mijenjamo, jer smo uvjereni u njegovu opravdanost. Još jednom napominjemo da sve poreze ne samo da ne treba povećati, nego ih treba dalje smanjivati, jer bi smo upravo na taj način povećali prihode, s obzirom da bi se broj poreskih obveznika u tom slučaju značajno povećao. Naravno, to se ne bi moglo dogoditi odmah i u prvoj godini, ali u kratkom roku bi se sa sigurnošću to moglo očekivati - izjavio je za Portal Analitika ekonomski savjetnik MBA Zoran Vulević.
Naglašava da bi povećanje PDV-a negativno uticalo na poslovni ambijent, „koji je u prethodnom periodu mukotrpno unapređivan i poboljšavan“.
- Smatramo i da bi povećanje PDV negativno uticalo na priliv investicija, preko kojih se najprije može ostvariti ekonomski rast. Razumijemo da su državi potrebni novi prihodi, posebno u ovoj ekonomskoj situaciji, i to u što kraćem roku. Dodatni prihodi se zaista mogu elegantno ostvariti povećanjem PDV-a. Međutim, negativni efekti takve odluke bi bili vidljivi vrlo brzo i oni bi, da se tako izrazim, nadjačali koristi od trenutnog prihoda po osnovu povećanja PDV. Realno je pretpostaviti da bi moglo doći do smanjenja prihoda koje država ubira po raznim osnovama. I ono što je posebno važno, povećanje PDV bi izazvalo rast cijena, što bi svakako predstavljalo udar na ionako nezavidan standard građana. Dakle, dobro treba razmisliti oko odluke o povećanju PDV-a- podvukao je Vulević.
Težak udar na privredu: Unija poslodavaca insistira na rješenju koje neće dodatno ugroziti opstanak privrednih subjekata kroz povratni pad prihoda i prometa preduzeća, odnosno soluciji koje neće podrazumijevati povećanje važećih poreskih stopa ili uvođenje novih poreskih oblika.
„Stoga najavljeno povećanje stope PDV-a sa 17 na 19 odsto od strane Vlade, kao i ostale slične mjere koje se direktno reflektuju na položaj i poslodavaca i zaposlenih, ne smiju biti kreirane bez prethodnog usaglašavanja socijalnih partnera na tripartitnoj osnovi. Da li najavljeno povećanje PDV-a odgovara trenutnoj ekonomskoj snazi privrednih subjekata? Bilo bi dobro da je tako. Da li se može očekivati da će isto za posljedicu imati i eventualno povećanje cijena roba i usluga (usljed rasta troškova poslovanja privrednih subjekata) a time, kroz smanjenje neto zarada i kupovne sposobnosti stanovništva, da li će isto rezultirati padom ukupne potrošnje i dodatnim usporavanjem ekonomskog rasta? Cijenimo da je navedeni scenario vrlo moguć“, saopšteno je Portalu Analitika iz UPCG.
UPCG zanima i da li će dodatnih 40 miliona eura prihoda od PDV-a Vlada usmjeriti u tekuću ili investicionu potrošnju.
„Svjedoci smo da su crnogorski poslodavci izloženi čestim, čak i kvartalnim promjenama poreskih politika koje im dodatno otežavaju rad i ne dozvoljavaju usvajanje poslovnih planova makar za sledeću kalendarsku godinu. Zato UPCG upućuje apel Vladi i donosiocima odluka na nacionalnom i lokalnom nivou da, u interesu održivosti preduzeća i ukupne privrede, ne dozvole dalje pogoršanje predvidivosti poslovnog ambijenta. Takođe, UPCG predlaže da se, posebno za mala i srednja preduzeća, uvede mogućnost plaćanja PDV-a po realizaciji naplate za prodatu robu i izvršene usluge, što bi predstavljalo značajno rasterećenje njihovog inače otežanog poslovanja. Ukoliko dođe do najavljenog povećanja PDV-a, u Crnoj Gori možemo očekivati rast inflacije, a privredni subjekti poslovanje koje prati rast nelikvidnosti i upitnost opstanka na tržištu. Stoga UPCG još jednom podsjeća da Crnoj Gori u ovom trenutku prije svega treba poreski sistem koji će podsticati stvaranje jake privrede i razvijen privatni sektor“, rezonuju u Uniji poslodavaca.
Uvod u pospremanje javnih finansija: Ekonomski analitičar Siniša Lekić ističe u izjavi Portalu Analitika da je povećanje PDV-a vrlo praktično rješenje za konsolidaciju budžeta.
„Ako je budžet u ozbiljnoj “krizi” i treba izvršiti njegovu popunu, prvo treba reći koji su to parametri u strukturi budžeta zakazali i u kojem iznosu nedostaju planirana sredstva. Nakon toga treba vidjeti gdje će se ta sredstva utrošiti i koje “rupe” treba popuniti, a potom je potrebno utvrditi da li se usred kalendarske godine mogu tako olako promjeniti uslovi privređivanja i izvršiti atak na privredu i građane.Šta će povećanje PDV-a da donese? Prvo, pad prometa roba i usluga koje podlježu novoj stopi.Jasno je da su raspoloživa sredstva građana ograničena i da oni ne mogu trošiti dva odsto više kada nemaju povećanje prihoda za taj iznos. Dakle, pašće promet, smanjiće se za taj iznos promet roba i šta smo dobili? Istu količinu poreza u budžetu. Možda će jedan dio moći da podnese to povećanje, ali projekcije da će povećanje stope od dva odsto rezultirati povećanjem prihoda za 40 miliona eura je nerealno i prilično proizvoljno“, ocijenio je Lekić.
Smatra da će se novim poreskim prihodima najvjerovatnije „pokriti struja koju KAP nelegalno troši, bez validnog ugovora o isporuci“.
- Podatak da KAP trenutno crpi struju iz energetskih sistema okruženja sigurno nije dobra preporuka za ulazak u EU i poštovanje poglavlja 23 i 24 o vladavini prava. Kada se vrše ovakvi zaokreti u ekonomskoj politici obično se ide na rebalans budžeta, zbog korekcija kako na prihodnoj tako i na potrošnoj strani budžeta, kao i promjene projekcija rasta BDP-a i inflacije za ostatak godine. To nisu male korekcije koje će usloviti još promjena u nekim bitnim parametrima, recimo javnom dugu i njegovoj strukturi, a da se i ne govori o stopi zaduženosti. Očigledno da su polazne osnove na početku godine bile nerealne i da se moraju mnoge stvari korigovati - naveo je Lekić.
Dodao je da je čudan zaokret ka MMF-u i Svjetskoj banci, nakon upornog odbijanja da se sa njima uđe u neki oblik kreditnog aranžmana.
- Povećanje PDV-a je uvertira u „pospremanje“ finansija po direktivi MMF-a. Građani treba da se pripreme na dodatno stezanje kaiša, ako još ima slobodnih rupa na njemu - zaključio je Lekić.
Nametnuto povećanje nameta: Obično se tumači da se PDV povećava kad je državna kasa prazna, što nije daleko od istine, ali je u ovom slučaju presudan ultimatum Svjetske banke koja insistira na povećanju PDV-a, a njene preporuke se uvažavaju tim prije što se radi o trenutno najjeftinijem zajmodavcu.
Država će se nesumnjivo zaduživati i u narednim godinama i u Vladi računaju da bi se dobar dio nedostajućih sredstava mogao obezbjediti kreditnim aranžmanima sa SB, kako bi se izbjeglo zaduživanje kod komercijalnih banaka i u ovom momentu preskupo emitovanje euroobveznica. Činjenica da je u prvom kvartalu naplaćeno 25 miliona eura više poreskih prihoda (između ostalog i od PDV-a) pokazuje da je najavljeno povećanje više posljedica pritiska sa strane, nego unutrašnje potrebe.
Siniša GORANOVIĆ
