«Kako će se zakon zvati i od samog naziva zavisi njegov sadržaj, da li o položaju vjerskih zajednica, Zakon o odnosu države i vjerskih zajednica ili možda već neki treći naziv. Mislim da bi zakon trebalo da uđe u skupštinsku proceduru na drugom zasijdanju Parlamenta, na jesen.»
Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Džomić smatra da su sadašnje odredbe Zakona o položaju vjerskih zajednica rigidne i zastarjele, i napominje da ta mitropolija već godinama zahtijeva da se donese novi, koji će biti u skladu sa međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima:
«Brojni su nedostaci, posebno u dijelu prava na slobodu vjeroispovijesti, u individulanom i kolektivnom aspektu, u pogledu evidencija vjerskih zajednica, u pogledu brojnih zloputrebakojima je stvoren haos u ovoj drštvenoj oblasti, što se vidjelo i ovih dana, prilikom upisa u evidenciju vjerskih zajednica koje su novoosnovane.»
Džomić smatra i da će se Vlada ali i Parlament u izradi tog zakona i njegovom usvajanju naći u velikom problemu:
«S obzirom da su kroz ugovor Katoličkoj crkvi dodijeljena prava javno-pravnog subjekta a drugim dvijema vjerskim zajednicama, jevrejskoj i islamskoj građanko-pravnog. Ta pravna razlika mora biti uklonjena i biti obezbijeđena jednakost pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori.»
Advokat Crnogorske pravoslavne crkve Željko Tomović, međutim, kaže da trenutni Zakon o položaju vjerskih zajednica, iako je iz 77., zadovoljava gotovo sve potrebe. Jedina stvar koju bi trebalo dodati, prema njegovim riječima, je određenje kojim poslovima crkva, kao vjerska organizacija, može da se bavi:
«Jer ipak vjerske organizacije se ne mogu baviti istim poslovima kao i privatnici, privatna preduzeća itd. I biti osnivači nekih proizvodnih kapaciteta van onoga što su vjerska pitanja, što su simboli vjeroispovijesti. Zakon je inače pročišćen suvišnih elemenata odlukama Ustavnog suda i sad, za sad mislim da, osim ove dopune zadovoljava potrebe Crne Gore. To što je iz 77. nije nikakv nedostatak.»
Tomović smatra i da je država pravilno postupila povodom upisa Crnogorske katoličke crkve, te poručuje da je odnos prema Svetoj stolici unutrašnje pitanje te vjerske institucije.
