Prošlo je četiri godine od kad su veliki dugovi doveli do kolapsa tri glavne islandske banke Glitnir, Landsbanki i Kaupthing te natjerale tamošnju Vladu da zatraži 10 milijardi dolara vrijedan paket pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, taj novac nikada nisu koristili.
Dopustili su bankama da propadnu i, priznaju, bilo je teško. Ali, situacija se okreće i sve se mijenja. Ekonomija se oporavlja, a veći interes za kupnju na tržištu nekretnina pokazatelj je nacionalnog finansijskog zdravlja.
Astor Gudmundson radi kao agent za prodaju nekretnina za kompaniju koja se zove REMAX Iceland posljednjih pet godina.
“Nakon juna 2008. više nismo imali klijenata. Tri godine nam je bilo jako teško”, rekao je ovaj 34-godišnjak iz Rejkjavika.
Do jeseni 2011. Gudmundson i njegove kolege počeli su primjećivati napredak i imali su sve više klijenata.
Vidljivi simbol napretka je kompleks zgrada na kojem sada rade. Izgradnju 11 zgrada s luksuznim stanovima započeo je prije krize, ali kada je nestalo novca, stali su i radovi. Sada su radovi ponovo počeli i očekuje se da će kompleks biti gotov do kraja ove godine.
Profesor ekonomije Asgier Jonson opisao je kako se Island nosio s problemima.
“Islandski bankovni sistem bio je prvi u Evropi koji je zapao u poteškoće. Island je preduzeo drastične mjere ne bi li zaustavio problem, uključujući i dopuštanje bankama da propadnu, bez korištenja plana spašavanja. To je bilo veoma bolno, posebno u početku, ali je dalo rezultate”, rekao je Jonson.
Banke Glitnir, Landsbanki i Kaupthing 2008. godine propale su u svega nedjelju dana, te ih je preuzela država. Te su tri vodeće islandske banke imale dug od 50 milijardi eura. Na referendumu su se građani odlučili za otpis duga. Nisu željeli vraćati dugove koje su stvorile banke.
Tamošnja Vlada pomogla im je na razne načine - otpisivali su dugove porodicama zaduženima više od 110 posto ukupne imovine, a islandski Vrhovni sud donio je odluku da su krediti s valutnim klauzulama nezakoniti.
