Izručenje
Ervea Falsijanija(40) potražuju švajcarske vlasti zato što je 2008, kada je bio zaposlen kao informatičar u švajcarskom ogranku HSBC banke, prenio na svoj laptop detaljne podatke o najimućnijim štedišama iz raznih zemalja članica EU.
Švajcarska država optužila ga je za industrijsku špijunažu i izdala za njim međunarodnu potjernicu.
Kako se i gdje sve skrivao nije poznato, ali se zna da je u julu prošle godine barkom doplovio iz Francuske u Barselonu, gdje je uhapšen. Tada su mu američke obavještajne službe javile da mu je život ugrožen i da je najbolje da otputuje u Španiju gdje će se naći na sigurnijem tlu, rekao je prije nedjelju dana Falsijani.
Tako je i bilo. Španci su ga uhapsili, obavezni da se drže međunarodnih sporazuma, ali se Falsijani osjećao "sigurnije u zatvoru nego na slobodi”, objasnio je novinarima.
Potom je pušten na privremenu slobodu, ali su ga španske vlasti dobro čuvale. Niko se nije plašio da će pobjeći, jer on više nije imao gdje da se skloni, a da za to ne saznaju razbijesnjeli klijenti švajcarske banke.
U Španiji je junak, a u Švajcarskoj kriminalac
Ovih dana Falsijani je izašao pred državnog tužioca kako bi se odlučilo da li da ga Španija izruči Švajcarskoj gdje ga čeka suđenje i zatvor. Pojavio se izmijenjenog ličnog opisa: zalijepio je brkove i bradu, nabavio velike naočare. Suđenje je završeno njemu u korist, što nije nikakvo čudo.
Špansko pravosuđe našlo je pravno objašnjenje za odluku da Falsijanija ne izruči Švajcarskoj. Po noti upućenoj Bernu ispostavlja se da je po španskim zakonima osumnjičeni učinio djelo koje u Španiji nije kažnjivo: obijelodanio je poreskim vlastima zloupotrebe i lažiranje podataka. To što je prekršio pravila bankarskih korporacija, za Madrid je beznačajno.
Zahvaljujući pomoći Falsijanija, pravdaju se španske vlasti, država je uspjela da na ime nenaplaćenih poreza i kazni naplati 260 miliona eura, da razotkrije fiskalne bjegunce i zaplaši druge koji još nisu otkriveni.
Sem zvaničnim organima Španije, Francuske, i drugim zemljama EU, Falsijanijevi podaci nisu poslužili nijednom pojedincu ili sumnjivoj organizaciji. Ovaj mladi čovjek svjedoči kako je došao na ideju za svoju robinhudovsku akciju. Kada je radeći u banci shvatio da ona, držeći se svojih pravila, praktično podstiče fiskalni kriminal, predložio je da izradi novi informacioni sistem kako bi se ovakva praksa izbjegla. Njegovi pretpostavljeni su to odbili.
Zna se da je u Francuskoj, gdje je živio nekoliko godina, poslije odlaska iz Švajcarske, podatke iz svog laptopa ponudio tužiocu u Nici.
Policijska istraga ne bi mogla da se obavi da nije bilo Falsijanijeve pomoći. Jer podaci sa njegovog računara bili su takođe šifrovani i obezbijeđeni. Postoji i jedna druga baza podataka koja se ne nalazi na istom mjestu. Samo kada se ove dvije računice uklope, što bez ovog Robina Huda ne može da se desi, iz računara se dobijaju imena i prezimena stotina hiljada poreskih prekršilaca.
Očito svjestan da je njegova borba danas rijetka i hrabra, Falsijani je na sudu u Španiji održao i završni govor.
"Borba protiv finansijskih malverzacija, po mom ličnom ubjeđenju, morala bi biti suština svih demokratskih država. Ta bitka je počela da se vodi u bankarskim zdanjima i u državnim organima. Potrebno je da države otkriju i objasne akcije koje su preduzele, kako bi se vidjelo da to nisu samo prazne riječi i deklaracije”, rekao je on.
Robin Hud na kraju neće biti izručen Švajcarskoj, već će, ukoliko se za tim ukaže potreba, sarađivati ne samo sa državnim organima članica EU. On je spreman da pomogne i Bernu, da bi se bar u evropskim poreskim rajevima izbjegle mahinacije, iako je to možda teže kada je riječ o onim prekookeanskim.
tekst i foto: B92
