U Mrežu zdravstvenih usluga od sada bilo uključeno 12 privatnih ustanova, a kako je Radunović rekao, u novom Javnom pozivu ona će biti proširena djelatnostima, i ponudiće usluge za liječenje bolesti oka i invazivne kardiologije.
„Operacije katarakte, tretmana oboljenja zadnjeg segmenta oka, kontrastnog snimanja krvnih sudova srca sa ugradnjom stentova, uključivanje pojedinih privatnih zdravstnenih ustanova u skrining za rano otkrivanje raka debelog crijeva i dojke, novina su u novom Javnom pozivu“, kazao je Radunović agenciji MINA.
On je naveo da vjeruje da će novom Mrežom svi biti na dobiti, prvenstveno građani, a potom i zaposleni u javnim i privatnim ustanovama.
Radunović je rekao da je prošlim javnim pozivom u Mrežu zdravstvenih ustanova bilo uključeno 12 privatnih zdravstvenih ustanova, što specijalističko polikliničkih do usluga koje pružaju privatne bolnice Meljine i Kodra.
„Time je smanjen pritisak na pojedine ambulante u javnim zdravstvenim ustanovama, a dijelom su obezbijeđene nedostatne usluge“, dodao je on.
Radunović je kazao da su pružene usluge građanima za prošlu godinu plaćene 6.994.075,62 EUR.
“Od čega za Bolnicu Meljine 2.465.295 EUR, stomatološku zdravstvenu zaštitu 3.781.425 EUR, a za zdravstvene usluge koje su dio Mreže zdravstvenih ustanova 777.124,62 EUR”, naveo je on.
Radunović je pojasnio da tržišni mehanizmi uključivanja privatnih u mrežu zdravstvenih ustanova, u cilju pružanja nedostatnih zdravstvenih usluga zahtijeva kompetentan monitoring od ugovaranja sa Fonda za zdravstvodo pružanja usluga korisnicima.
“Proces uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u sistem ne smije biti sam sebi svrha, već mora zadovoljiti pluralizam interesa svih aktera u zdravstvenom sistemu kroz postizanje odredjenih ciljeva“, naveo je on.
Radunović je kazao da ciljevi moraju biti jasno definisani, transparentni, navodeći da društvo u cjelini treba da ima značajnu korist.
„Postići će se poboljšanje institucionalne efikasnosti, zdrava konkurencija između subsegmenata pružalaca usluga podstičući kvalitet, uvedeni su tržišni mehanizmi motivacije i valorizacije zaposlenih“, rekao je on.
Radunović je dodao da će se uključivanjem privatnih u mrežu zdravstvenih ustanova postepeno eliminisati "uska grla" u specijalistčko polikliničkoj djelatnosti, obezbijeđene su nedostatne usluge građanima, a višak prostora u zdravstvenim ustanovama dat je u zakup.
On je kazao da je privatizacija je prenos vlasništva iz državnog sektora u privatni, navodeći da su materijalno finansijske mogućnosti doktora za veće investiranje u zdravstveni sistem male.
Radunović je naveo da postoji
„Danas u Crnoj Gori imate „čistu privatnu praksu“, doktor je privatni preduzetnik, vlasnik je ordinacije i opreme. Usluge naplaćuje direktno ili putem ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje“, pojasnio je on.
Radunović je dodao da postoji i privatna praksu u „zakupu“, u kojoj doktori zakupljuju prostor i opremu, nijesu vlasnici ni prostora, nekad ni opreme, a usluge naplaćuju direktno ili kroz ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje.
On je kazao da su se u namjeri da Ministarstvo potakne pitanja konkurentnosti i solidarnosti, jednakosti i pravičnosti u zdravstvu, omogucujući nedostatne usluge, eliminišući „uska grala“, odlučili na plansko, ne stihijsko uključivanje privatnih zdravstvenih ustanova u sistem Mreze zdravstvenih ustanova.
„Glavni problem privatizacije davalaca usluga je način finansiranja usluga, odnosno opšta privatizacija bi dovela do nemogućnosti kontrole troškova uz porast ukupnih troškova u zdravstvu“, rekao je Radunović.
On smatra da bi se time dezavuisali naša socijalna orijentaciju, jer bi se smanjila pristupačnost, pravičnost i solidarnost u zdravstvenoj zaštiti i time produbile socijalne nejednakosti.
Radunović je naveo da u Crnoj Gori postoji značajan segment zdravstvene zaštite u privatnom sektoru, prije svega u oblasti farmaceutskih usluga, apoteke i veledrogerije, specijalističko poliklicke usluge, kompletna stomatološka zdravstvena zaštita.
On je dodao i da su prisutne dvije Bolnice sa opredjeljujućim sadržajima.
„S obzirom da posjeduju dokazani kvalitet, efikasniji su, odlučili smo da ponudimo njihovo uključivanje u Mrežu zdravstvenih ustanova shodno potrebama zdravstvenog sistema“, kazao je Radunović.
On je rekao da se izgradnjom privatno javnog partnerstva ne ugrožava rad javnih zdravstvenih ustanova i ne postoji opasnost za zaposlene.
„Sve dok javne zdravstvene ustanove budu primjer prepoznatog kvaliteta zdravstvene zaštite, izvor sigurnosti za građane nema bojazni za gašenjem istih i gubitka radnih mjesta, odnosno mogućnost privatizacije istih“, naveo je Radunović.
On je dodao da je opredjeljenje kreatora politike zdravstvenog sistema je da višak bolničkih kapaciteta treba prenamijeniti u pravcu izdavanja u zakup, otvaranja sestrinskih bolnica, bolnica za njegu, otvaranja segmenata palijativne njege za stare i bolesne od najtežih bolesti.
Prema riječima Radunovića, ne treba se plašiti ideje o uključivanju menadžmenta u cilju preuzimanja ne vlasničkih nego upravljačkih prava, u nekim segmentima zdravstvenog sistema.
On je pojasnio da privatni sektor zapošljava zdravstvene radnike, uključivanjem u Mrežu zdravstvenih ustanova, razvija se konkurentnost, građani imaju dostupnu zdravstvenu zaštitu, Fond za zdravstveno osiguranje kupuje usluge, kontroliše ukupne troškove u zdravstvu, projektuje sredstva za realociranje za nedostatne usluge.
Radunović je kazao da je omogućena dodatna valorizacija rada zaposlenih u okviru Mreže zdravstvenih ustanova za sve zaposlene za kojima postoji tražnja i koji ispune normativ i kvalitet zdravstvenih usluga u svojoj zdravstvenoj ustanovi.
On je naveo da će se uvođenjem dobrovoljnog dopunskog osiguranja i kasnije dodatnog omogućiti i nivo usluga primjeren očekivanjima građana,odnosno nivo usluga biće prilagođen visini premije osiguranja koju građanin uplaćuje.
Radunović je rekao da svi građani u Crnoj Gori imaju i imaće zdravstvenu zaštitu u skladu sa potrebama i na osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju.
„Obavezne vidove zdravstvene zaštite i osnovni paket usluga definisan zakonom je finansiran kroz doprinose i građani na to imaju pravo“, zaključio je on.
