Socijaldemokrate sumnjaju da će premijer Dritan Abazović, kao dojučerašnji koordinator svih službi bezbjednosti, učiniti sve da sakrije punu istinu o sramnoj i ničim izazvanoj brutalnoj policijskoj torturi nad nedužnim građanima 5. septembra na Cetinju, te da će dati sve od sebe da amnestira komandira u Protivterorističkoj jedinici Uprave policije Petra Kneževića koji je, po sopstvenom priznanju, bio u vezi sa raznim kriminalnim grupama iz više crnogorskih gradova i za koga je mladost okupljena na Belvederu „bagra“, kazao je u intervjuu za Pobjedu lider SD-a Damir Šehović.
Osim što ne vjeruje da će nova izvršna vlast adekvatno adresirati i utvrditi odgovornost za događaje na Cetinju, Šehović sumnja da će se izvršiti obećana revizija o zatečenom stanju „jer SNP i URA nijesu ušle u manjinsku vladu da bi spasile državu od prethodne, takođe njihove Vlade“.
Kada je u pitanju buduće glasanje u crnogorskom zakonodavnom domu, Šehović poručuje da će se SD ponašati dosljedno i u skladu sa nacionalnim interesima.
- Teško da Vlada, koja se dominantno formira na obećanju SNP-a da će u njoj biti dostojni sljedbenici politike Momira Bulatovića, može predložiti rješenja koja su u skladu sa našim poimanjem državnog interesa – ocijenio je on.
Novi premijer Dritan Abazović upoznao je javnost sa programom rada Vlade, a u kojem je, između ostalog, naveo da će u fokusu biti izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija, deblokada institucija, ubrzanje procesa evropskih integracija, revizija zatečenog stanja i rada prethodnih vlada. To izgleda kao poprilično ambiciozan plan. Smatrate li da je on ostvariv u jednoj godini koliko je predviđeno trajanje nove izvršne vlasti?
ŠEHOVIĆ: Plašimo se da niti jedan od pomenutih prioriteta nije ostvariv, i to ne samo zbog formalnog razloga vezanog za činjenicu da će manjinska vlada trajati sada već manje od godinu dana, nego i zbog suštinskih razloga. Jer nije ključni problem u vremenu, nego u samoj Vladi, odnosno ubjedljivoj većini Vlade koju čine SNP i Ura.
Prvi je taj što od „koncepta 49“ nema ništa, a upravo to je bio osnovni motiv za ulazak u razgovore o formiranju vlade koja bi imala manjinski karakter, budući da bez te tropetinske većine u parlamentu nema izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija, odnosno deblokade institucija, te samim tim ni ubrzanja procesa evropskih integracija. Dakle, premijer za nemali broj najvažnijih pomenutih prioriteta mora prije svega da obezbijedi potrebnu većinu u parlamentu, za što nije pokazao kapacitet i sposobnost u prethodnom periodu. Bez toga cilja, manjinska vlada jedino služi sebi samoj i jagmi za funkcijama, a mi u toj trgovini, kao što znate, nijesmo htjeli da učestvujemo, jer ne prodajemo to što su Vladimir Joković i Abazović funkcijama htjeli da kupe – dostojanstvo države i partije.
Tek nije realno da će suštinska revizija zatečenog stanja da se realizuje, jer se postavlja logično pitanje – a ko će da je sprovede?! Pa nije valjda da neko stvarno vjeruje da su SNP i Ura ušle u manjinsku vladu da bi navodno spasile državu od prethodne - takođe njihove - Vlade?! Da li će reviziju da sprovodi šest ministara SNP-a koji je bio dio prethodne vlasti i u ideološkom smislu se ni po čemu od te vlasti ne razlikuje? Ili će Abazović da sprovede temeljnu reviziju u inače kompromitovanom sektoru bezbjednosti, na čijem čelu je sam bio? To neće moći ni ostali, jer su u ubjedljivoj manjini. Dozvolite da ne vjerujemo da je tako nešto realno. Ali ni moguće.
Skretali ste pažnju da se pitanja potpisivanja temeljnog ugovora, popisa, regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“ ne mogu dogovoriti i uraditi sa SNP-om, kao partijom koja svakodnevno naglašava da će slijediti politiku Momira Bulatovića. Kao iznuđeno rješenje nova vlada dogovorila je da će se odluke donositi dvotrećinskom većinom. Može li to biti garant da će se odluke o ovim pitanjima donositi štiteći nacionalne interese i u korist države Crne Gore?
ŠEHOVIĆ: Baš zbog toga što su svima bili poznati pravi razlozi ulaska SNP-a u Vladu, mi smo kao predsjednici tada opozicionih partija potpisali dokument na osnovu koga je manjinska vlada trebalo da bude formirana, a koji predviđa odlučivanje konsenzusom o ovim pitanjima, koja inače u istom nijesu tretirana ni u normativnim ni u političkim prioritetima. Za razliku od novog, revidiranog po SNP-ovoj želji, na koji su u međuvremenu pristali, a odustali od onog koji su prije par nedjelja potpisali. Zašto - na njima je da kažu. SD nije htio da trguje ni principima ni funkcijama. Jer da jeste, imao je kad i imao je čime.
Dakle, samo konsenzus svih participanata u ovako koncipiranoj SNP-ovoj Vladi može biti garant zaštite interesa Crne Gore. U suprotnom, nijesmo sigurni. Jer ona nije slučajno sastavljena tako kako je sastavljena. Niti su je slučajno, baš takvu, „važni regionalni igrači“ aminovali.
Kada je predstavio koncept manjinske vlade, Abazović je predstavio i namjeru da okupi većinu koja će biti u mogućnosti da odblokira sistem i institucije. SD je izostao iz te većine. Koji je konkretan razlog što Vaša partija nije ušla u Vladu i pod kojim uslovima je moguća podrška poslanika SD-a izboru nosilaca pravosudnih funkcija?
ŠEHOVIĆ: Mi smo još na samom početku pregovora oko manjinske vlade jasno postavili crvenu liniju preko koje nećemo ići. Kazali smo da nećemo trgovati vitalnim državnim interesima i da nećemo zarad fotelja pristati na osnovnu konstrukcionu grešku na kojoj se, ne slučajno, insistiralo - da punu kontrolu nad Vladom i parlamentom imaju političke strukture koje su za samo dvije godine bukvalno razvalile institucije i izazvale najveću političku i institucionalnu krizu od uvođenja višestranačja.
Čvrsto vjerujući da nekadašnji piromani ne smiju biti vatrogasci, nijesmo htjeli da pravimo trule kompromise i prihvatimo i legitimišemo koncept da oni, koji su naše društvo uveli u političko, a što je najgore i civilizacijsko blato, treba sad da nas iz tog blata vade. A oni koji su svojim glasovima dali podršku ovakvom sastavu Vlade, skrojene po SNP-ovoj i Urinoj mjeri, i čelnoj osobi parlamenta, koja sa svojom nedvosmislenom anti-NATO orijentacijom treba da sprovodi NATO politiku u Savjetu za odbranu i bezbjednost, su baš na to pristali. Mi nijesmo. Ni zbog funkcija koje su nam po dubini nuđene. A još manje zbog pomirenja, koje treba da puca jedino i isključivo po grbači Crnogoraca, odnosno iskrenih patriota koji ne žele da prave trule kompromise koji imaju za cilj da Crnu Goru obezdržave i svedu na formu. Ko je bio u pravu, mi ili oni, vrijeme će pokazati.
Kada je o glasanju u Skupštini riječ, SD će se kao i vazda ponašati dosljedno i u skladu sa nacionalnim interesima. Ti interesi su nas uostalom i vodili da jednoglasno donesemo odluku da glasamo protiv ovakve suštinski SNP-ove Vlade. A teško da Vlada koja se dominantno formira na obećanju SNP-a da će u njoj biti dostojni sljedbenici politike Momira Bulatovića, može predložiti rješenja koja su u skladu sa našim i poimanjem državnog interesa onih građana koji su sebe ugradili u njene temelje 2006. godine.
Izmjene dnevnog reda koje ste predložili na sjednici u četvrtak nijesu usvojene. Jeste li to očekivali i zbog čega mislite da su poslanici, vaši dojučerašnji partneri, bili uzdržani prilikom glasanja?
ŠEHOVIĆ: Umjesto proceduralno čistog rješenja koje bi, da je tada usvojeno, već danas proizvodilo pravno dejstvo, odabran je duži put. Zašto, nije na meni da sudim. Građani su sve vidjeli.
Bez obzira na složenost naše političke situacije, moramo se naučiti da razdvajamo bitno od nebitnog, da prestanemo da gledamo ko nešto predlaže, nego šta se predlaže. I da konačno shvatimo da makar oko nekih nespornih pitanja, a upravo takva su ona koja se odnose na potrebu smanjenja cijena goriva i osnovnih životnih namirnica, možemo i moramo da radimo zajedno, nezavisno od toga da li djelujemo sa pozicije vlasti ili opozicije. Jer običan građanin ne smije biti talac političkih previranja, kao što je to trenutno slučaj. Nažalost.
U završnom obraćanju pred poslanicama prošlog četvrtka premijer je, govoreći o događajima na Cetinju, kazao da „suzavca ne bi bilo“ da savjetnik predsjednika za bezbjednost Veselin Veljović nije napao policijskog službenika. Veljović je oslobođen te optužbe, a i hronologija događaja pokazuje da je prijestonica bila zasuta suzavcima i prije incidenta sa policijom na Dvorskom trgu. Može li se očekivati da će Abazović i ministri u njegovoj Vladi adekvatno adresirati i utvrditi odgovornost za događaje na Cetinju?
ŠEHOVIĆ: Sumnjamo da će se desiti upravo suprotno – da će Abazović, kao dojučerašnji koordinator svih službi bezbjednosti, učiniti sve da sakrije punu istinu o, moram reći, sramnoj i ničim izazvanoj brutalnoj policijskoj torturi nad nedužnim građanima izvršenom šok bombama, suzavcem i gumenim mecima. Te da će dati sve od sebe da amnestira njegovog komandanta PTJ Petra Kneževića koji je, po sopstvenom priznanju, bio u vezi sa raznim kriminalnim grupama iz više crnogorskih gradova, i za koga je mladost okupljena na Belvederu „bagra“.
Dva jedino moguća pravca razvoja događaja u vezi ovog pitanja nas navode na takvu sumnju. Prva mogućnost bi bila da je tadašnji vicepremijer, a aktuelni premijer, znao sa kim je njegov komandant „na vezi“, što bi ga u finalu učinilo saučesnikom. A druga, gotovo jednako opasna kao i prva – da on kao koordinator svih službi bezbjednosti nije imao saznanja da mu je jedan od ključnih policijskih funkcionera u dosluhu sa kriminalcima, od kojih treba da nas štiti. To bi Abazovića činilo nesposobnim za obavljanje kako prethodne, tako i nove odgovorne dužnosti koju je prije nekoliko dana preuzeo.
Ipak, nezavisno od toga što sumnjamo da će Abazović, koji se i dan- danas diči „akcijom na Cetinju“, biti pretjerano motivisan da pomogne da se sazna puna istina o tome, vjerujemo da će ona ipak brzo izaći na vidjelo. Već je, uostalom, počela da izlazi.
Od događaja na Cetinju 5. septembra govorilo se o formiranju procrnogorskog, građanskog bloka. Od tada do danas nije uspio da se konsoliduje, a jedan od udaraca koji je pretrpio bilo je i formiranje vlasti u prijestonici. Smatrate li da još postoji šansa da se građanske partije dogovore i, možda, jedinstveno nastupe na nekim narednim izborima?
ŠEHOVIĆ: I dalje čvrsto vjerujem da je procrnogorski, odnosno građanski blok u ovakvoj političkoj situaciji neophodan Crnoj Gori. Što se nas u Socijaldemokratama tiče, mi smo i do sada bili spremni da sve partijske razlike ostavimo po strani i sjednemo za isti sto sa kolegama, ne bismo li uspjeli doći do najboljeg rješenja koje povećava šansu da se država sa stranputice usmjeri na pravi - evropski put. Šansa za tako nešto i dalje postoji. Hoćemo li znati da je prepoznamo i iskoristimo, drugo je pitanje. SD će sigurno dati sve od sebe da tako bude.
U pregovorima bilo svega
Poslanik Boris Mugoša kazao je da ,,nikad više dvoličnosti, licemjerstva, površnosti i foliranja nije doživio nego tokom i nakon pregovora“ za formiranje manjinske vlade. Na koga konkretno mislite da se nije držao principa i stavova partije?
ŠEHOVIĆ: Bilo je tu zaista svega, ali ću ja ipak izabrati da neke stvari ne iznosim u javnost. Za sada.
Izbori u jednom danu
U skupštinskoj proceduri su nove dopune Zakona o lokalnoj samoupravi. Ukoliko se usvoje, njima bi se odložili lokalni izbori u 14 opština. Kakav je stav SD-a po ovom pitanju s obzirom na to da je predsjednik prethodnu, sličnu inicijativu odbio i vratio na ponovno odlučivanje?
ŠEHOVIĆ: Stav Socijaldemokrata povodom održavanja lokalnih izbora je u potpunosti jasan. Mi se zalažemo za održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, te smatramo da je na pravno valjan način neophodno stvoriti zakonske i druge pretpostavke za tako nešto.
Predlagači dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi su vjerujemo, svjesni upravo te potrebe, i predložili takvo rješenje. Na taj način su dali doprinos da društvo rasteretimo čestih lokalnih izbora, ali i preuzeli i odgovornost za predloženi tekst zakona.
