Kako je kazao Abazvoić podnijeta je krivična prijava protiv Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Budmira Šegrta, Damira Šehovića, Osmana Nurkovića, Suada Numanovića i još nekoliko funkcionera bivše vlasti jer su napravili višemilionsku štetu u prethodnom periodu.
''Zahvalan sam ljudima iz arhive koji su obavijestili nadležne. Mi evo već dvije godine želimo da dođemo do svih papira ali to nije moguće jer je jedan dio papira uništen ili otuđen'', kazao je Abazović.
Abazović je dodao da su došli do saznanja da je nekadašnji premijer Duško Marković naredio da se izbrišu tonski zapisi sa brojnih sjednica Vlade.
Objaviće preko 500 imena
Kako je dodao dobro je što se aktivirala priča oko pripadnika policije i prosvjetnih radnika.
''Malo smo kasnili jer smo pokušali da dođemo do konačnog spiska preko 500 ljudi koji su dobili stanove u prethodnom periodu. I dobro je što se proteže priča o materijalnom statusu zdravstvenih i prosvetnih radnika, da taj spisak bude objelodanjen da vide zaposleni ko su njihove kolege koje su dobile stanove i da li je to bili osnovano. Najbolje će oni zaključiti između sebe'', kazao je Abazović.
Kako je dodao objaviće i zahtjeve za stambene kredite.
''Biće lijepo da vidite zahtjeve kako su ljudi dolazili do cifre od 40.000 eura. Zašto ovo nismo ranije objavili? Došli smo u situaciju da ljudi iz prethodne Vlade pošalju zahtjev u arhivu da na 30 godina zaključaju mogućnost da se bilo što od ovoga objavi'', kazao je Abazović.
Kako dodaje, objave imena lica koja su dobila nezakonite kredite će početi danas.
''Imena ćete dobiti, objave će početi danas u toku dana. Mi treba da objavimo preko 500 imena. Nema tu ništa sporno sigurno ima tu ljudi koji su zasluženo došli do stanja i do pomoći. Ipak jako je indikativno da sudije i predsjednici sudova dobiju do 40.000 a zaposleni po pet ili sedam hiljada. Znači za službenike je važio zakon do 15.000 i njemu nisu prekoračilia kada je riječ o funkcionerima za njih to pravilo nije važilo. Što je najgore tu se radi i o ljudima koji u sjedjeli u komisiji. istina Šehović je kao predsjednik komisije donio odluku da se izuzme iz glasanja ali njegove kolege su odlučivale o njemu. Ova situacija je vrlo čista'', kazao je on.
Zahtjevi za stambene kredite bili bez obrazloženja
Savjetnik za pravna pitanja Ivo Šoć kazao je da su interni podaci zaštićeni na samo dvije godine te da je nelegitiman zathjev da se isti kriju 30 godina. On je dodao da nema podatke šta se desilo sa nestalih šest arhivskih kutija.
Šoć smatra da je prekršeno više članova prilikom dodjeljivanja kredita.
''Ta lica su prema našim sumnjama počinila krivično djelo zloupotrebe krivičnog položaja sa ciljem da pribave korist drugim licima u iznosu od preko milion i 800 hiljada eura. Žao mi je što ne mogu da iznesem previše detalja. Bitno je da tužilac ispita ove stvari. Bahatost ovih ljudi je prešla svaku granicu. Imate mjeru da se kredit može uzeti do 15.000 eura a ima ljudi koji su uzimali po 40.000 eura bez ikakvog objašnjenja'', kazao je Šoć.
Šoć je kazao da su brojni zhatjevi podnijeti bez ikakvog obrazloženja samo uz napomenu da je potrebno 40.000 eura za rješavanje stambenog pitanja.
Abazović je odgovarajući na pitanja medija kazao da današnji pres nije dio kampanje pred lokalne izbore.
''Afera stanova nije nova. Mi smo pres zakazali prije 10 ili 15 dana. Zbog dinamike poslova i tačno je i kampanje nismo stigli sve da postignemo. Ja sam krivičnu prijavu podnio 13.10. i nisam sa tim opterećivao javnost u želji da sačekam da se završe procedure vezano za generalni sekretarijat Vlade i državni arhiv o skidanju oznaka tajnosti. Mi smo htjeli juče pres da održimo nismo stigli zbog aktivnosti Vlade. Ovo jeste politička priča i treba da dobije pravni epilog i građani ovo treba da znaju. Oni ne mogu da odu na izbore i da traže pravdu s pravom od ljudi koji su njihov novac krčili na ovakav način. Moja obaveza je da pričam istinu i ja ću to uvijek raditi. Tajming mi je nevažan jer nisam mogao da predvidim kada će biti izbori'', kazao je Abazović.
Šoć je odgovarajući medijima kazao da novac mora biti vraćen.
''Ako dođe do trenutka da se osudi neko taj novac ide po automatizmu da se taj novac vrati. Koliko je to moguće to treba da se vidi jer može biti da ti ljudi nemaju novca sada. Ovo je stavljanje na test zakonitosti ovih postupaka'', kazao je Šoć.
