Evropska komisija je prošle sedmice objavila da Crna Gora nije dobila finansijsku podršku u okviru posljednjeg finansijskog paketa za Zapadni Balkan (ZB) od 2,1 milijarde jer je, kako je navdeo, Vlada dostavila nepodobne i preuranjene projekte.
Ministarka Ana Novaković-Đurović kazala je da Vlada tek treba da predstavi projekte za plan rasta koji je predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen.
"Tako da su informacije da da je Crna Gora isključena iz novog plana rasta netačne", kazala je ona.
Navela je da smo tokom 2022. godine dobili preko 40 miliona eura podrške i podsjetila da smo prije 10 dana dobili 5,4 dodatnih miliona podrške.
"Za razliku od nekih zemalja regiona. I da naglasim da se u okviru tih pet miliona nalaze neki projekti koji su sada na listi o koja u ovom ciklusu nijesu zbog dokumentacije ili nekih dodatnih infotrmacija", kazala je ona.
Prihodi veći 20 odsto od planiranih
Premijer Dritan Abazović kazao je da se galama u vezi projekata stvara kako bi se prećutala vijest da su prihodi u budžetu preko 20 odsto veći od planiranih.
"Crna Gora je za prvih šest mjeseci je ostvarila neplaniranu dobit od 200 miliona eura. I to je čitava stvar galame. Ljuti su zbog toga. Oko Aerodroma, to što ima turista, ima gužvi, to je dob", rekao je premijer Dritan Abazović.
Abazović je upitao i "koje godine je Crna Gora imala ove parametre".
"Ovo su egzaktne stvari. Neka kažu kad smo imali ovaj nivo spoljnog duga, prihode i ovakvu disciplinovanu situaciju, koja nije idealna i može da se poboljša, kad smo imali ovakvu situaciju vezanu za budžet", kazao je premijer.
Naveo je i da misli da će ova turistička sezona oboriti rekod iz 2019.
"Očekujemo da će jul i avgust biti rekordni", kazao je.
Dodao je i da se sprema dokumentacija za velike infrastrukturne projekte.
"Ukoliko budemo u ovom sastavu naredna godina će biti sa velikim ulaganjima, naročito kada je u pitanju saobraćaj i prosveta", naveo je.
Aerodrom u Tivtu pod koncesiju
Govoreći o Aerodromima, Abazović je naveo da se "teške odluke moraju donijeti".
"Rekli su nemojte donositi te odluke, jer ste u tehničkom mandaru mi smo uslišili te želje. To je bio zahtjev, a mi smo uslišili tu želju. Mislim da pod koncesiju treba da ide aerodrom u Titvu, a podgorički da se rekonstruiše iz sopstvenih sredstava", kazao je on.
Vlada je utvrdila Predlog smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period od ove do 2026. godine, u cilju stabilizacije javnih finansija i obaveza koje dolaze na naplatu 2025. godine, u iznosu od 1,1 milijardu eura.
Ministar finansija, Aleksandar Damjanović, kazao je na sjednici Vlade da je cilj smjernica da se stabilizuju javne finansije, što je važno zbog vraćanja duga po osnovu obveznica emitovanih 2019. i 2020. godine, koje dolaze na naplatu 2025. i 2027. godine.
“Tada treba biti veoma oprezan i zbog svođenja deficita državnog budžeta i učešća duga u bruto domaćem proizvodu (BDP). Obaveze koje nas čekaju su velike i to će zahtijevati dosta rezova i intervencija u fiskalnoj politici”, rekao je Damjanović.
On je naveo da i dalje postoji ozbiljan prostor u suzbijanju sive ekonomije za dodatne prihode države.
“I dalje je rak rana turizam u smislu onoga što su potencijali Crne Gore za ostvarenje dodatnih prihoda od suzbijanja nelegalnog smještaja, do nekih politika u oblasti igara na sreću”, saopštio je Damjanović.
Država već bilježi trend pada javnog duga
On je naveo da država već bilježi trend pada javnog duga.
“Sa ovim smjernicama pokazujemo oprez i odgovornost da je neophodno da bez obzira na vanredno dobre rezultate nastaviti sa tim politikama kako bi stvorili stabilan osnov da u narednom periodu pokažemo svoju ekonomsku otpornost i mogućnost da se prilagodimo tržišnoj konkurenciji u EU”, kazao je Damjanović.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović objasnio je da 2025. godine dolazi na naplatu 873 miliona eura duga i 190 miliona eura kamata, što je milijarda koje je neophodno obezbijediti da bi se servisirale obaveze.
On je naveo da je sljedeća izazovna godina 2027. kada na otplatu dospijevaju emitovane obveznice.
Abazović je kazao da se vlada zadužila 100 miliona i da se na taj način pripremila za 2025. godinu koja će, kako je naveo, biti kritična zbog vraćanja dugova iz prethodnog perioda.
Za 20 bivših zaposlenika KAP-a, sada penzionera, predviđeno je 259 hiljada eura za otpremninu.
"To znači da će svaki radnik dobiti po 12.950 eura. Njima će taj iznos biti isplaćen na računima”, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović.
On je podsjetio da "ovaj problem datira iz 2009. godine".
IRF transfomišu u Razvojnu banku Crne Gore
Investiciono-razvojni fond biće transformiran u Razvojnu banku.
Damjanović je kazao da je kroz sadašanje aktivnosti IRF dostigao limit u razvoju i mogućnostima.
„Razvojna banka će biti zdrava konkurencija bankarskom sektoru i servis onom dijelu privrede kojem je to neophodno i koji ima zdrave projekte kako bi doprinijeli privrednom rastu“, kazao je Damjanović.
Za pekare i malinare pomoć od 300.000 eura
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da će Vlada pekare pomoći sa 300.000 eura, odnosno da će subvencionirati one koji su 2021. godine poslovali sa gubitkom i naveliko prodavali hljeb lancima ili marketima.
“Veoma su tihi bili, nikad nisu ništa posebno tražili. Ovo će se raditi na način što će se ukupne količine hljeba podijeliti sa ovim i vratiti sredstva onima koji imaju dokaze odnosno fakture”, istakao je Joković.
Isti iznos pomoći opredijeljen je za malinare.
„Pretrpjeli su ozbiljne gubitke i ovim će se dio gubitaka sanirati“, kazao je Joković.
