Rečenica koju je juče tokom sjednice Vlade saopštio premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, iako je u njoj potencirao kako on „priča istinu u svim situacijama“, ukazuje da je javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kolokvijalno nazvanim zakonom o oduzimanju imovine, zapravo bila fingirana.
Osim toga, Abazović je za kašnjenje usvajanja tih izmjena direktno okrivio briselsku administraciju tvrdeći da „Evropska unija više od šest mjeseci nije dala nikakav odgovor“. Pri tome je prozvao ministra pravde Marka Kovača da potvrdi „je li istina ili nije istina“ to što je kazao.
Ključna rečenica koju je izgovorio Abazović, koja raskrinkava mrežu fingiranja i neistina, glasi da je „taj zakon bio spreman u oktobru 2021. godine i tada je upućen na komentare“.
Dvije stvari su veoma sporne u ovoj izjavi Abazovića. Ako je izgovoreno tačno, a Abazović kako je sam juče izgovorio „priča istinu u svim situacijama“, okrugli sto koji je organizovao njegov kabinet u sklopu javne rasprave o izmjenama ovog zakona 18. novembra 2021. bio je čista prevara sveukupne crnogorske javnosti, ali i svih učesnika, očigledno, simulirane javne rasprave.
Drugo, s obzirom na činjenicu da su eksperti angažovani kroz program podrške EU vladavini prava u Crnoj Gori Mauricio Varaneze i Teo Bil izvještaj o analizi teksta izmjena zakona podnijeli 11. marta ove godine, jasno je da nije istina ni to da „Evropska unija više od šest mjeseci nije dala nikakav odgovor“.
Na, sada već očiglednu činjenicu da je javna rasprava bila fingirana, ukazuju i reakcije na tekst Pobjede iz juna ove godine u kojem smo objavili djelove izvještaja evropskih eksperata o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Tada su izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković i advokat Veselin Radulović, koji su učestvovali na „javnoj raspravi“ 18. novembra, ocijenili kao zabrinjavajuće to što uprkos brojnim primjedbama izrečenim na tom događaju, a sudeći na osnovu izvještaja eksperata, nacrt izmjena zakona uopšte nije bio unaprijeđen.
Na to da vlasti ne žele javnu raspravu o ovom zakonu ukazala je Ćalović-Marković u razgovoru za Pobjedu objavljenom 27. septembra ove godine, komentarišući činjenicu da Ministarstvo pravde, gotovo dva mjeseca nakon što je objavljeno da su finalno utvrđene izmjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, tekst još uvijek nije učinilo dostupnim javnosti.
– Ne žele da taj zakon bude bolji. Žele samo, očigledno, neki modalitet da taj zakon bude usvojen, bez obzira na to kakav će biti njegov kvalitet. Drugo, oni neće da pričaju sa javnošću zbog toga što očigledno nema više političke volje da naprave korak unaprijed i da regulišu sami sebe – kazala je tada Ćalović-Marković za Pobjedu.
Pobjeda već dva mjeseca čeka resor kojim rukovodi ministar Marko Kovač da odgovori na pitanja zbog čega utvrđeni tekst nacrta nije dostavljen domaćim ekspertima, zašto nije učinjen dostupnim javnosti u biblioteci sajta Vlade, te kako i na koji je način adresirana najveća zamjerka evropskih i domaćih eksperata - da zaštitnik pravno-imovinskih interesa nema apsolutno nikakvih kapaciteta i iskustva u vođenju parničnih i krivičnih procesa što je uloga koja je planirana za ovu instituciju.
Osim kurtoaznog odgovora da su naša pitanja „proslijeđena nadležnim službenicima na pripremu odgovora“, te pravdanja kako su u toku godišnji odmori, drugog odgovora iz Ministarstva pravde nije bilo.
Na jučerašnju prozivku Abazovića da Kovač potvrdi kako je saopštio istinu, ministar pravde se zadržao na saopštavanju informacije da je od eksperata Evropske komisije stigao novi izvještaj o tekstu nacrta zakona koji je njegov resor skrivao od očiju crnogorske javnosti puna dva mjeseca i najavio da očekuje da će se zakon naći „na Vladi“ tokom oktobra.
Zanimljivo je da je Abazović na Kovačevo izlaganje kazao: „Hvala što ste potvrdili, iako nijeste rekli za zakon o porijeklu imovine da smo čekali, rekli ste za Zakon o lobiranju da smo čekali, čekali smo i za zakon o porijeklu imovine“.
Tačno je da su se čekali komentari evropskih eksperata. Međutim, nijesu se čekali više od pola godine kako je juče tvrdio Abazović pa i da je tekst poslat u oktobru, već pet mjeseci. Takođe, izvještaj eksperata na 50 strana u kojem je ukazano na brojne konceptualne probleme govori dovoljno sam za sebe.
Međutim, osim kvaliteta zakonskog rješenja, očigledno je veoma opasniji problem sa kojim se suočava crnogorsko društvo spremnost vlasti za simuliranje javnih rasprava o ključnim zakonskim i drugim rješenjima od najšireg društvenog interesa.
Nije ovo bio ni prvi ni jedini put da je Abazović na sličan način simulirao javne rasprave. Slično je postupao i u slučaju izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu, kao što je post-festum pokušana i simulacija javne rasprave o takozvanom Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koji je potpisao 3. avgusta.
