On je to rekao na panel debati „Kako do ispunjenja obaveza u poglavljima 23 i 24?", koju je organizovala Kancelarije za evropske integracije, u okviru projekta eu4me koji finansira EU.
Govoreći o tome da li je 2025. godina realan rok za pristupanje Crne Gore EU, potpredsjednik Vlade je kazao da je to ambiciozan plan koji ne zavisi samo od Crne Gore nego i od geopolitičkih kretanja.
Istakao je da mora postojati dijalog i koordinacija između institucija - Vlade, tužilaštva i sudstva koje sad nema i da se mora prevazići vd stanje u institucijama.
Vlada je maksimalno posvećena putu Crne Gore u EU, a poglavlja 23 i 24 su najsloženija za naš sistem i mi ćemo da uradimo sve što je do nas.
„Možemo puno uraditi za godinu dana na polju vladavine prava. Očekujem da ćemo otvoriti politički dijalog jer time šaljemo dobru poruku o namjeri da će se proces odblokirati i unaprijediti. Moramo imati jače i veće djelovanje u narednom periodu.“, kazao je Abazović.
On je rekao da važno da što prije dobijemo epilog u vezi sa Ministarstvom pravde imajući u vidu da je ono značajno za poglavlje 23. Na pitanje hoće li biti rekonstrukcije, potpredsjednik Vlade je kazao da nije protiv da se ona unaprijedi jer ima dosta prostora da Vlada radi na bolji i efikasniji način , ali da jeste protiv sistema švedskog stola gdje politički subjekti nameću ono što samo nima odgovara.
Glavna pregovaračica, Zorka Kordić je kazala da je u prethodnom periodu, od 2013, učinjeno mnogo na polju vladavine prava – donijeto je preko 130 propisa, formirane nove institucije, čime su postavljeni značajn temelji da vladavina prava zaživi u Crnoj Gori. Kako je kazala, sada je važno fokusirati se na implementaciju, ali i ulaganje u ljudski kapital i vještine.
„Poruke Non pejpera pozivaju na sintezu političke i tehničke dimenzije pregovora i na novoj Vladi je da demonstrira opredjeljenje u vladavini prava, da se zaista napravi ključni pomak u ovoj suštinskoj oblasti, da se sistem postepeno prilagođava i gradi kako bi odgovorio snažnoj volji Vlade“, kazala je Kordić.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa je kazala da je, što se tiče EU, pregovarački okvir jasan, pravila su jasna, kao i to kako ih ispunjavati, a na Crnoj Gori je da ih prati i ispunjava.
„Vladavina prava je u srži samog evropskog zakonodavstva, jer je povezana sa transparentnošću, procedurama i svime što je važno za funkcionisanje države", kazala je ambasadorka.
Istakla je da Non pejper o poglavljima 23 i 24 daje pregled onoga što je napravljeno, zasnovan je na činjenicama, a odražava i politički momenat, tehničke aspekte procesa pristupanja i daje jasnu sliku o napretku u poglavljima 23 i 24. Kako je kazala, u njemu je evidentiran određeni napredak u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala i slobode medija, ali da je potrebno da Crna Gora nastavi sa radom, da nadoknadi vrijeme u kome nije ostvareno dovoljno napretka.
Govoreći o primjeni revidiranemetodologije, Popa je kazala da ona jasno navodi da se druga poglavlja ne mogu zatvarati dok se ne ispune mjerila u poglavljima 23 i 24, ali da sa druge strane otvara mogućnost pristupu novim fondovima i EU sredstvima. Ono što se mora postići u oblasti vladavine prava je da svi akteri u društvu moraju zajedno da rade na zajedničkom poduhvatu, zaključila je ambasadorka.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore i poslanik Demokrata, Momo Koprivica, istakao je da bi skladniji odnos između Vlade i Skupštine i funkcionisanje tih odnosa u pravom ustavnom kapacitetu, u skladu sa principom podjele vlasti, bila prava pretpostavka za preduzimanje reformskih procesa.
Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, uzimajući učešće u diskusiji, kazao je da postoje samo dva puta, da je jedan pravi, a drugi pogrešan.
„Mislim da smo mi krenuli pogrešnim putem i da je veoma važno da se vratimo sa tog mjesta gdje se sada nalazimo, da ne idemo do kraja, pa da tek onda konstatujemo da je put pogrešan“, poručio je Katnić.
Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer,tokom diskusije, je kazala da je saglasna da se treba suočiti sa pojedinicima koji ne rade dobro svoj posao, ali je to, kako smatra, potrebno uraditi kroz institucionalne procedure, „a ne mijenjajući zakonska rješenja tako što ćemo pojedinice koji nama zbog nekih kriterijuma ne odgovaraju slati po sili zakona u penziju“.
