Snažna podrška EU i SAD ne bi spasla bivšeg predsjednika Borisa Tadića poslije loše vođene privedne politike, ali smo dobili ishod izbora koji visoka predstavnica EU za spoljnju politiku Ketrin Ešton nije predvidjela ni željela, navodi se u članku koji je Abramovic objavio u američkom časopisu "Nešenel interest".
Eštonova je učinila sve što je bilo u njenoj moći da Tadić bude ponovo izabran i čak je ubijedila kosovsku vladu da prihvati nepopularni sporazum sa Srbijom o spornoj zajedničkoj granici, ali nezadovoljni srpski birači su imali drugačije ideje i izabrali su lidera naprednjaka, ocjenjuje Abramovic.
On piše da se Zapad ponašao prema Nikoliću kao prema gubavcu, zbog njegovih veza sa Vojislavom Šešeljem, kome se u Hagu sudi za ratne zločine, i zbog toga što podržava srpski suverenitet na Kosovu, iako se kasnije razišao sa Šešeljem, osnovao svoju stranku i podržao proevropske aspiracije Srbije.
U tekstu se ocjenjuje da će EU vjerovatno morati da sarađuje i sa Nikolićem, i sa Tadićem, čiji se stavovi o Kosovu suštinski ne razlikuju, budući da Tadićeva politička karijera nije okončana izbornim porazom. Rezultati parlamentarnih izbora pružaju mogućnost da nova vlada bude koalicija, sa ili bez Nikolićeve stranke, u kojoj će Tadićeva stranka imati ključnu ulogu, a Tadić bi mogao biti premijer koji će imati veću moć od Nikolića ako njegovi naprednjaci ne uđu u koalicioni kabinet, smatra Abramovic.
Najteži zadatak nove vlade, međutim, neće biti ulazak u EU, već sprječavanje daljeg ekonomskog propadanja, navodi on i primjećuje da je to glavni razlog zbog kojeg je Nikolić za odredište prve zvanične posjete izabrao Moskvu - kako bi dobio finansijsku pomoć od Putina, ali je najavio i skoru posjetu Briselu.
Poziv Nikoliću da posjeti Vašington takođe bi mogao pomoći da se izglade stvari, smatra Abramovic ali dodaje da će nova vlada, ipak, morati da se pozabavi i problemom Kosova i budućnošću Srba na sjeveru Kosova. EU ima strukturni problem, budući da pet zemalja članica ne priznaju Kosovo, ali to bi se moglo promijeniti. Srpski lideri, međutim, vjeruju da će EU učiniti isto što i sa podijeljenim Kiprom i dozvoliti Srbiji da uđe u EU sa neriješenim pitanjem Kosova, smatra američki analitičar.
EU se, sa svoje strane, nada da će velika finansijska pomoć i obećanje ulaska u EU na kraju dovesti do promjene političke klime u Srbiji i omogućiti njenim liderima da pronađu način da prihvate nezavisnost Kosova, navodi Abramovic.
On, međutim, izražava sumnju da će bilo koji politički lider u Srbiji prihvatiti tu realnost bez neke vrste odvajanja sjevernog Kosova i kaže da Nikolić, kao i njegov prethodnik, ističe da nikada neće priznati nezavisnost Kosova.
Međutim, podjela Kosova je neprihvatljiva za Zapad, što znači da će u daljim pregovorima glavna tema biti da li je plan o autonomiji sjevernog Kosova prihvatljiv za obje strane, zaključuje Abramovic.
