-Tužilaštvo tvrdi da su pripadnici ove grupe uzimali dva odsto od iznosa koji su prali pa je nejasno zašto SDT nije istražilo gdje je otišlo ostalih 98 odsto, s obzirom na to da se to lako može provjeriti praćenjem tokova novca – kazao je Jelovac.
On i advokati ostalih 16 optuženih zatražili su od vanraspravnog vijeća Višeg suda da u ovom slučaju obustavi postupak jer u istrazi nije dokazano postojanje kriminalne organizacije koja je malverzacijama državnu kasu olakšala za milionske iznose.
Odluka o tome da li će optužnica biti prihvaćena, vraćena na dopunu istrage ili obustavljena biće donijieta u zakonskom roku od 15 dana, rečeno je iz Višeg suda.
Pored Lakića, na optužnici su Ivan Vuković, Radomir Karadžić, Dragoslav Lakić, Bojan Bošković, Danijela Bošković, Tihomir Lakić, Vlatko Ražnatović, Radovan Terzić, Miloš Radulović, Nebojša Bulatović, Igor Ulićević, Elmir Kapetanović, Željko Filipović, Željko Vukmirović, Petar Radović, Miroslav Ćosović, Slaven Mihailović, Vladimir Miraković i devet pravnih lica.
Advokat Jelovac je na ročištu kontrole validnosti dokaza Specijalnog tužilaštva prigovorio tome što optužnica nije obuhvatila glavni predmet spora.
- Ako su oni radili i organizovali pranje para postavlja se pitanje čiji su novac prali. Ovo je moj osnovni prigovor jer se radi o jako ozbiljnim i komplikovanim stvarima a kojih nema u optužnici – tvrdi advokat Jelovac.
-Optužnica je djelimično osnovana u odnosu na Dejana Lakića, dok za članove njegove porodice nema apsolutno nikakavih dokaza. Članovi Lakićeve porodice su u potpunosti neosnovano optuženi i to ćemo dokazati – kazao je on.
On je naveo da je optužnica suprotna činjeničnom stanju a što je, kako navodi, predočio i vanraspravnom vijeću Višeg suda.
Branilac Ivana Vukovića, advokat Bojan Korać, zatražio je od SDT-a da objasni zašto Dejan Lakić nije saslušan dok se nalazio u ekstradicionom pritvoru u Republici Srbiji, gdje je uhapšen po potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti.
-Smatram da je neophodno saslušati Dejana Lakića kako bi se provjerile odbrane mog branjenika, ali i ostalih optuženih – pojasnio je advokat Korać.
Specijalno državno tužilaštvo je u optužnici na 155 strana ponudilo dokaze protiv ovih optuženih, da su u periodu od 2013. do 2019. godine, u okviru kriminalne organizacije, počinili produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa putem pomaganja.
Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo, u okviru akcije ,,Klap“, koju je pokrenulo u maju 2019. godine, tereti više osoba, među kojima je i Dejan Lakić, da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, krivično djelo utaja poreza i doprinosa i krivično djelo prouzrokovanje lažnog stečaja.
Lakić je sve vrijeme od pokretanja istrage u predmetu ,,Klap“ bio nedostupan crnogorskim policijskim i tužilačkim organima, ali je u obraćanju nekim medijima tvrdio da nema nikakve veze sa nelegalnim poslovima za koje ga terete crnogorske vlasti.
U brojnim medijskim istupima tvrdio je da je on ,,prevaren i da posjeduje dokumentaciju i snimke o umiješanosti osoba iz Poreske uprave koje su primale fiktivne fakture, kojima se priznaje povraćaj PDV-a za nepostojeće poslove“.
Krajem avgusta prošle godine, Lakić se uključio u lajvu, na Instagram profilu Duška Kneževića, predsjednika Atlas Grupe, lica sa potjernice koju su za njim raspisale crnogorske vlasti.
Istražitelji sumnjaju da je ta kriminalna organizacija, u koju je uključen veliki broj fizičkih i pravnih lica, djelovala na teritoriji Crne Gore.
Ova kriminalna grupa, kroz osnivanje fiktivnih firmi i izdavanje fiktivnih računa na velike novčane iznose od po nekoliko stotina hiljada eura, zahtijevala je povraćaj PDV-a koji su im odobrili osumnjičeni poreski inspektori.
Osim utaje poreza, ova organizacija je na ovaj način, prema sumnjama istražitelja, vršila raslojavanje novčanih sredstava radi prikrivanja tragova i porijekla novca, a sve kako bi se u iznosu preusmjerenih sredstava omogućilo članovima kriminalne organizacije da preuzimaju robu, čime su počinili krivično djelo pranje novca.
