Advokati optuženih su istakli da od osam osoba protiv kojih je pokrenuta istraga na optužnici su završile samo četri koje su pokrenule postupak za naknadu od 24 neto dohotka.
Sa druge strane, specijalni tužilac Zoran Vučinić je ocjenio da sadržina prikupljenih dokaza opravdava iznošenje ove krivično pravne stvari na glavnom pretresu nakon čega je zatražio da optužnica potvrdi.
Predsjednik Višeg suda Boris Savić će u zakonskom roku od 15 dana donijeti odluku da li će u konkretnom slučaju obustaviti postupak, potvrditi optužnicu ili ovaj dokument specijalnog tužilaštva vratiti na dopunu istrage.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva su, pored Vukčevića, direktor Sektora za kredite Zoran Vujović, šef Sektora za finansijske i pravne poslove Branislav Janković i nekadašnja šefica kabineta tog fonda Slobodanka Radulović.
Odbrana osumnjičenih, advokati Zdravko Begović, Dragoljub Đukanović, Danilo Mićović, Nikola Martinović i Aleksa Đukanović su naveli
da nije krivično djelo ako neko u parničnom postupku traži svoja prava i da je važeći samo onaj ugovor koji je u pisanoj formi na papiru.
Istakli su da treba da se pravi razlika između izvršenja krivičnog djela, i pokušaja izvtšrnja, jer ukoliko je neko djelo pokušano znači nije izvršeno i ne postoji.
Branioci optuženih Vukčevića i Jankovića, advokati Zdravko Bbegović i Andrija Đukanović bili su saglasni u stavu da u radnjama njihovih branjenika nema elemenata bića krivičnog djela za koje ih tužilaštvo tereti. Oni su kazali da ukoliko vanraspravno vijeće potvrdi optužnicu, dokaze će komentarisati na glavnom pretresu.
Advokat Danilo Mićović ukazao je da njegov branjnik, optuženi Vujović nije bio u položaju da prema tvrdnjama SDT-a počini zloupotrebu službenog položaja u pokušaju.
On je kazao da tužilaštvo nije dokazalo postojanje dva ugovora koji se odnose na isplatu otpremnina u slučaju prestanka radnog odnosa a kako se to može zaključiti iz dispoziziva optužnice.
- Prema optužnici umjesto sporazumnog dogovora oko otpremnine nakon prestanka radnog odnosa imamo ugovor kojim se nameće obaveza isplate otpremnine u visini od 24 neto zarade. IRF nije postupio po ugovoru odnosno isplatio otpremnine zbog čega su optuženi ustali sa tužbom u parničnom postupku. Za parnicu je nevažno da li će egzistirati prvi ili drugi ugovor jer oba imperativno generišu isplatu otpremnine – istakao je advokat Mićović.
Branilac Slobodanke Radulović, advokat Nikola Martinović naveo je nekoliko ključnih razloga zbog kojeg bi Viši sud trebao da prihvati predlog odbrane i obustavi krivični postupak u ovom slučaju.
Pored činjenivce da tužilaštvo nije pružilo dokaze za krivicu optuženih, advokat Martinović je istakao da je od osam lica protiv kojih je pokrenuta istraga, potiv četri podignuta optužnica.
On je ukazao da sud mora posebnu pažnju obratiti da SDT radnje optuženih (podnošenje tužbe za pokretanje parničnog ostupka ) kvalifikuje kao pokušaj izvršenja krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja u privrednom poslovanju.
- Ispada da je podnošenje tužbe parničnom sudu krivično djelo. To govori o tome šta tužilaštvo misli o sudovima, odnosno da sudije I sudovi su saizvršioci u ovom krivičnom djelu. Obraćanje sudu ne može biti krivično djelo – kazao je advokat Martinović.
On navodi da u slučaju optužene Slobodanke Radulović tužilaštvo pravi konstrukciju da je pomogla izvršenje krivičnog djela.
- Pomaganje se može izvršiti samo ako djelo postoji kao izvršeno. Optužena Radulović kao šef kabineta nije imala ovlašćenja ni mogućnosti da provjerava ili cjeni cjelishodnost odluka koje je donosio menadžment. Ona se tereti za nešto što predstavlja njen svakodnevni posao – izvršavanje naloga nadređenog – pojasnio je advokat Martinović
Advokat Dragoljub Đukanović ukazao je da se optužnica zasniva na nekom generisanje u elektronskoj arhivi određenih ugovora. Niti se zna po kojim pravilima se vodila ta arhiva niti ko je zavodio ugovore. Važeći ugovor je samo onaj koji je original i koji je na papiru – kazao je advokat Đukanović.
SDT sumnjiče bivši menadžment IRF-a da su falsifikovali ugovore o radu, kojima su sebi, kako se sumnja, ugovarali otpremnine u slučaju prestanka funkcije.
Istragom se došlo do dokaza da su optuženi sačinili lažne ugovore o radu na osnovu kojih bi nakon prestanka funkcija ostvarili pravo koje im nije pripadalo važećim ugovorom iz 2018. godine.
Novi ugovori unijeti su u elektronsku bazu podataka, dok su važeći iz 2018. godine izbrisani iz arhive, ali je na serveru IRF-a ostao trag da je početkom novembra 2020. godine manipulisano sistemom u kojem su se čuvali podaci o ugovorima o radu za zaposlene.
Uvidom u ručne registre IRF-a utvrđeno je da ugovori nijesu mijenjani već su u papirnoj arhivi čuvaju validni ugovori, koji nijesu imali klauzule za isplatu otpremnina nakon odlaska sa funkcije.
Na osnovu falsifikovane dokumentacije Vukčević je nakon odlaska sa funkcije potraživao od države isplatu otpremnine od 92.792,40 eura, Janković 63.966 eura a Vujović 61.313 eura.
Sudija Boris Savić odbio je zahtjev advokata Zdravka Begovića da odloži ročište za kontrolu optužnice usljed nedolaska njegovog branjenika Zorana Vukčevića koji nije primio poziv za zakazano ročište.
- Sud cjeni da je optuženi Vukčević uredno pozvan jer mu je poziv poslat na poznatu adresu. Takođe, sud cjeni da su ispunjeni uslovi da se ročište održi – saopštio je sudija Savić
Međutim, advokat Begović nije bo tog mišljenja pojašnjavajući da njegov branjenik nije dužan da 24 sata bude kući.
- Ne znam ni jeli moj branjenik primio optužnicu. On nije dužan da 24 časa bude kući. Ili idete i tu po principu dostavljeno je pa je li primio ili nije nema veze – kazao je advokat Begović.
