Aktuelni ministar pravde Andrej Milović dostavio je juče Specijalnom državnom tužilaštvu informaciju o nezakonitom brisanju kaznene evidencije Artana Kurtija, u kojoj, osim dvije službenice Ministarstva pravde T. P. i N. R. optužuje i svog prethodnika Marka Kovača ,,da nije preduzeo radnje koje je bio dužan da preduzme po zakonu“.
Podaci kojima Pobjeda raspolaže ukazuju da tadašnji ministar pravde Kovač i nije želio da otvara ,,slučaj Artana Kurtija“.
ZAHTJEV I ODBACIVANJE
Prema informacijama našeg lista, tadašnji državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Zeković - nakon što su mediji otkrili da Artan Kurti ima dvije sudske presude za pokušaj ubistva i da ne može biti podoban za rad u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – krajem juna podnio je zahtjev načelnici Direkcije za kaznenu i prekršajnu evidenciju da se provjeri zakonitost eventualnog brisanja kaznene evidencije osuđenog lica koje je bilo kandidat za generalnog inspektora ANB-a.
Zahtjev je poslat preko zvanične mejl adrese državnog sekretara na zvanični mejl načelnice Odjeljenja za kaznenu evidenciju. Nakon nekoliko dana ćutanja, Zeković je dobio odgovor – kojim se odbacuje njegov zahtjev.
Prema službenoj proceduri, odbacivanje zahtjeva državnog sekretara mogao je jedino da odobri prvi čovjek Ministarstva – Kovač.
Zeković juče nije želio da komentariše informacije kojima Pobjeda raspolaže.
KAD NOVOVIĆ POZOVE...
Izvjesno je, međutim, da se tek zahuktava afera ,,brisanje kaznene evidencije“ i da će morati da dovede do institucionalnog epiloga.
O tome svjedoči i vijest od juče: Specijalno državno tužilaštvo (SDT) na osnovu podneska ministra pravde Andreja Milovića, formiralo je predmet u kojem će ispitati da li je smijenjenom generalnom inspektoru ANB Artanu Kurtiju nezakonito izbrisana kaznena evidencija.
Podnesak ministra pravde, kako je portalu Pobjeda saopštio portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić, primljen je juče.
"Po njemu je formiran krivični predmet radi utvrđivanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo iz stvarne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva", istakao je Radonjić.
REAKCIJA KOVAČA
Već juče reagovao je i Milovićev prethodnik - Marko Kovač koji je pozvao specijalnog tužioca da što prije rasvijetli sve okolnosti u vezi s brisanjem Kurtijeve kaznene evidencije.
"Pretpostavljam da je podnosiocu prijave ovo najveće profesionalno dostignuće nakon izigravanja povjerenja i „prodavanja“ sopstvene stranke u sudskom postupku, te izrečenih prijetnji i uvreda bivšoj partijskoj koleginici na glavnom odboru svoje stranke. Stoga ne čudi količina pravne nepismenosti kojom ministar prijeti, u vidu „vraćanja u kaznenu evidenciju“", kazao je Kovač.
Reagovanje bivšeg ministra pravde prenio je portal RTCG, a Kovač, pored ostalog, konstatuje, kako prijava koju je Milović dostavio SDT-u nije slučajno „dospjela na M portal“, koji je prvi objavio informaciju u četvrtak veče.
"Prije svega, pozivam SDT da što prije rasvijetli sve okolnosti predmeta navedenog u obraćanju ministra pravde i time da svoj puni doprinos u borbi protiv zloupotreba službenog položaja, ili sa druge strane učine javnim besprizorne laži i podmetanja od strane pitomca Duška Golubovića i Mila Đuraškovića", naveo je on.
Bivši ministar pravde aktuelnog je uputio „da je Zakonom o upravnom postupku definisano u kojim slučajevima je moguće poništiti rješenje“.
"Apsolutno ga ohrabrujem da u svakom slučaju kad nađe osnova to i uradi, a ujedno i savjetujem da u budućim slučajevima prije slične namjere to ne obznanjuje na ovakav senzacionalistički način, jer time dovodi u pitanje nepristrasnost samog postupka i prava stranke u njemu", poručio je Kovač.
NOVA IMENA I ODGOVOR
Ističe i kako je Milović „zaboravio da prijavom pomene još dva lica, i to novog državnog sekretara Sretena Jakića koga je Vlada na prijedlog ministra izabrala, zato što je lično postupio po rješenju 12. juna 2020. godine i obrisao lice iz kaznene evidencije, i sebe kao državnog sekretara u periodu od januara do maja 2022. godine, jer nije, kako ističe Kovač, provjerio zakonitost brisanja evidencije, a što njemu spočitava.
Na navode Kovača reagovao je novi državni sekretar Ministarstva pravde Jakić ističući da nije imao niti prava, niti obaveze da kontroliše zakonitost rješenja.
"Iskazujem žaljenje zbog ličnih insinuacija prethodnog ministra pravde Marka Kovača koji pokušava da putem medija, a povodom veoma aktuelne teme obmane javnost i predstavi me nedostojnim za obavljanje funkcije državnog sekretara u Ministarstvu pravde, na koju sam imenovan odlukom Vlade", saopštio je on.
Podsjetio je da je Kovač kazao da je on postupio po rješenju o brisanju Kurtijeve kaznene evidencije 12. juna 2020. godine.
"Pa sam – prema njegovom tumačenju - trebao biti obuhvaćen navedenom prijavom. Isključivo zbog odgovornosti prema crnogorskoj javnosti naglašavam da sam kao samostalni savjetnik II u Direkciji za kaznenu i prekršajnu evidenciju u skladu sa opisom svog radnog mjesta iz Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postupao po svim rješenjima dostavljenim radi njihovog sprovođenja u Registar kaznene i prekršajne evidencije. Zbog laičke javnosti istakao bih da shodno opisu poslova radnog mjesta na kojem sam bio raspoređen nijesam imao niti prava niti obaveze da kontrolišem zakonitost rješenja, već isključivo da vršim izmjene podataka u Registru kaznene i prekršajne evidencije, na osnovu dostavljenih rješenja i drugih podataka podobnih za vršenje izmjena podataka sadržanih u kaznenoj evidenciji", rekao je Jakić.
Naglasio je i da želi da vjeruje da je do „propusta u predmetu za koji je već duže vrijeme javnost zainteresovana došlo zbog obima posla ili nepažnje“ i poručio da koleginici koja je rješenje donijela, a radi se o tadašnjoj generalnoj direktorici, želi da to i dokaže.
KURTIJEVO NASLJEĐE
Pobjeda je u serijalu tekstova, nakon imenovanja Artana Kurtija za generalnog inspektora u ANB, ukazivala na činjenice o koliko spornoj ličnosti se radi, ali i na to da je njegova kaznena evidencija izbrisana pod veoma sumnjivim okolnostima.
Bivši premijer Dritan Abazović, međutim, insistirao je da baš on bude generalni inspektor u ANB. Nakon što je dobio podršku za formiranje vlade, jedan od uslova podrške Abazoviću i zapadnih partnera bio je smjena tadašnjeg direktora Agencije – proruskog, prosrpskog i kadra Crkve Srbije Dejana Vukšića. Uslovljen je i da novi direktor Agencije mora biti čovjek od povjerenja, prije svih, članica NATO saveza, pa je na čelo tajne službe imenovan Savo Kentera.
Kako Abazović nije imao nikakvu kontrolu nad Kenterom niti uvid u rad Agencije i pristup tajnim podacima, jedini put da ima kakve-takve podatke bio je imenovanje svog čovjeka od povjerenja na poziciju generalnog inspektora, što je nadležnost Vlade.
Kurti je Abazovićev intimus i kako je Pobjeda još u januaru 2022. pisala, od ranije je za Abazovića, dok je na čelu ANB bio Vukšić, preko svojih konekcija dolazio do podataka iz ove službe.
A jedan od Kurtijevih saradnika bio je aktuelni dirktor Agencije Boris Milić, koji se visoko kotirao i u Vukšićevom timu, prije nego ga je ovaj u januaru prošle godine smijenio, kada je dobio informacije da je on jedan od agenata koji odaje podatke Abazoviću.
Ispostavilo se, međutim, da Abazoviću nije pomoglo ni imenovanje Kurtija da ostvari upliv u ANB. Kentera mu je dao kancelariju, ali ne i u uvid u informacije i poslove tajne službe, jer su bezbjednosne provjere pokazale da on zbog kriminalne prošlosti, ali i sadašnjih veza sa mafijom, ne smije biti u posjedu tih podataka.
Abazović je već u oktobru, poslije pet mjeseci mandata, smijenio Kenteru, za novog direktora imenovao Kurtijevog saradnika Borisa Milića i tako preuzeo kontrolu nad tajnom službom. Agencijom je, kako smo u više navrata pisali, suštinski rukovodio Kurti, dok se Milić bavio protokolarnim poslovima.
Kolika je šteta koju su ANB-u, ali i ugledu Crne Gore kod međunarodnih partnera, pričinili Abazović, Kurti i Milić tek će se utvrditi kada na čelo ove službe dođu profesionalci.
Za početak, od značaja bi bilo da Specijalno državno tužilaštvo, na čijem je čelu Vladimir Novović, utvrdi da li je u Ministarstvu pravde postojala organizovana grupa ljudi koja je uklonila sve prepreke da Artan Kurti postane jedan od ključnih ljudi u crnogorskom bezbjednosnom sektoru.
To bi mogao da bude tek početak priče o tome kako su ,,oslobodioci“ od 30. avgusta 2020. godine osvajali jednu po jednu instituciju i urušavali državni sistem.
Demanti Velizara Kaluđerovića: Bezočna neistina
Član Predsjedništva Demokratske Crne Gore Velizar Karuđerović demantovao je dio teksta ,,Abazovićev čovjek za tajne zadatke u velikim problemima“, odnosno boks u kojem se pominje da je bio na slavi kod Boška Bojovića, nekadašnjeg funkcionera crnogorske tajne službe.
Reagovanje prenosimo u cjelosti.
,,Napisali ste bezočnu neistinu s očiglednom namjerom da i meni lično i partiji čiji sam član rukovodstva prikačite nešto što nikada nijesmo bili niti ćemo biti.
U kuću časne porodice Bojović nijesam ušao već duže od jedne decenije.
Gospodu Parezanovića i Dimića nikada u svom životu nijesam ni sreo ni upoznao niti ikada sa njima ili njihovim saradnicima imao bilo kakvu komunikaciju.
Ja veoma dobro znam da je imenovanje direktora ANB-a u nadležnosti Vlade Crne Gore u kojoj je i šest članova Vlade iz Demokratske Crne Gore, tako da Vaša pisanija o vaninstitucionalnom lobiranju za ovog čovjeka ANB-a, ne samo što je prljavo neistinita već je i besmislena.
Kako je jedan od novinara koji su potpisali tekst koji se odnosi i na mene, gospodin Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Pobjede, zahtijevam hitan razgovor sa njim kako bi mi, gledajući se oči u oči, saopštio motive zbog kojih je spreman da brutalnim neistinama pokuša diskreditovati ljude koji čitavim svojim životom i radom za to nijesu dali nikakvog povoda“.
