"Ako koza laže, ne laže vuk!“ egzaltirano je uskliknuo premijer u intervjuu na TVCG, sve u nastojanju da da vjerodostojnost izjavama o stanju nezaposlenosti u Crnoj Gori.
Valjda svjestan i sam činjenice da niko više u Crnoj Gori ne vjeruje onome što on priča i da svi vide da koza konstantno laže, odlučio je da u pomoć pozove rog koji je trebalo da efektno dokaže da svi u Crnoj Gori nijesu u pravu i da je istina ono što nam premijer i njegovi plasiraju. Umjesto na kozin rog, premijer se, reklo bi se, usljed ushićenosti dokaznim materijalom, pozvao na vuka.
Stari dobri Frojd je napravio cijelu teoriju o omaškama u govoru, te čitajući njega može nam se učiniti da je vuk iz Abazovićeve priče spreman da laže i više od ovce pa još i to da je onaj koji izgovara ove „mudre izreke“ savršeno svjestan uloge koju je namijenio vuku tj. dokazima da u Crnoj Gori problem nezaposlenosti u stvari i ne postoji ili je nebitan zahvaljujući njegovim nevjerovatnim zaslugama za „istorijska kretanja“.
Odista treba hrabrosti na onakav način govoriti o jednom od najvećih problema u zemlji, kada na evidenciji nezaposlenih imamo registrovano više od 46.500 nezaposlenih. Činjenica je da problem nezaposlenosti dvije vlade već treću godinu konstantno ignorišu, da se tržištem rada niko ozbiljno ne bavi, nema programa niti mjera za prilagođavanja nezaposlenih savremenom tržištu, osposobljavanje i obrazovanje onih koji traže posao, postaje minorna usluga a o projektima za usmjeravanje domaće radne snage prema crnogorskoj privredi da i ne govorimo.
Nema nikakve inacijative odgovornih za rješavanje problema dok ministar Đurović prednjači u afirmaciji zapošljavanja stranih radnika, ignorišući činjenicu da se na našim evidencijama nalazi skoro 50 hiljada ljudi.
I da, bavio se premijer i nova vlast zapošljavanjem ali političkim. Gotovo 10 hiljada ljudi je zaposleno u državnim institucijama i državnim kompanijama i po pravilu su to aktivisti političkih partija. O kompetencijama je teško govoriti, čast izuzecima, imajući u vidu da je nova vlast prekrojila sve propisa iz oblasti zapošljavanja, prije svega umanjujući kriterijume koji se tiču znanja, kompetencija i iskustva.
Praksa izmjene propisa ovim povodom sa državnog nivoa se premješta na lokalni nivo i tome svakodnevno svjedočimo.
Da ova vrsta zapošljavanja pravi direktnu višestruku štetu slažu se i evropski i domaći eksperti kao i NVO sektor koji se specijalizovano bavi ovom oblašću. Nedostatak znanja i kompetencija u državnim službama urušava naša stremljenja da nastavimo EU integracije, da javna administracija postane efikasan servis građana i privrede, pa će dosegnuti evropski standardi biti pusti san, jer ćemo se bez znanja implementacije usvojenih propisa vraćati unazad i stagnirati.
Povećanje zaposlenih u državnim preduzećima, pogotovo u energetskom sektoru, već pokazuje rezultate, nažalost uznemirujuće, jer već od najboljih privrednih subjekata imamo - gubitaše.
Svakako, ako postoji namjera vlasti da se zaustave evropske integracije, a svi od toga strijepimo, u tom slučaju stagnacija i zaostajanje u duštveno-ekonomskom razvoju su neizbježni.
Zapošljavanje tako neprimjerenog broja lica u već preglomazni javni sektor dodatno vrši pritisak na javnu potrošnju za koju nema utemeljenja u prihodima države. Takođe, veliki broj uposlenih, koji su objektivno višak, povećavaju nezaposlenost poznatu kroz pojam „skrivena nezaposlenost“. U takvim situacijama višak zaposlenih smanjuje efikasnost sistema, usporava ga i obara ukupnu produktivnost rada.
Iako se u našem slučaju, za sada, zarade u administraciji povećavaju, zakonomjernost kaže da će vrlo brzo morati da padaju ili će se produktivnost i održivost sistema štititi enormnim otpuštanjem radnika. Samo je pitanje vremena.
Iako premijer najnoviju anketu o radnoj snazi za treći kvartal vidi kao dokaz spektakularnih rezultata njega i njegove vlade, objavljeni rezultati intrigiraju sve one koji prate dešavanja na tržištu rada i mora biti predmet profesionalne analize odgovornih.
Pojašnjenja radi, nezaposlenost se mjeri na više načina, tako su podaci koji se dobijaju anketom rezultat istraživanja na uzorku od 1.870 domaćinstava po specifičnoj metodologiji, a ZZZCG mjeri registrovanu nezaposlenost. Disproporcije podataka u mjerenju nezaposlenosti – 13 odsto anketna a 20 odsto registrovana stopa - ukazuju na nelogičnosti posebno usljed činjenice što su značajno smanjene obaveze na zarade, što bi trebalo da utiče i na približavanje podataka anketne i registrovane nezaposlenosti makar zbog očekivanog smanjenja sive ekonomije.
Zvanični podaci Uprave za statistiku i CRPS dodatno upućuju na oprez. Registrovana zaposlenost je porasla za nevjerovatnih 20,8 odsto za prvih 10 mjeseci ove godine. Takođe, realna stopa BDP sa 12,7 odsto, koliko je porasla u II kvartalu, smanjila se za 3,2 odsto u III kvartalu 2022. godine, uprkos činjenici da se u ovom kvartalu odvijaju najznačajnije privredne aktivnosti, što će reći da se premijerova „istorijska“ kretanja na tržištu rada ne reflektuju na BDP.
Takođe, za 10 mjeseci ove godine, porastao je broj novoosnovanih preduzeća za čak 40 odsto, a vlasnici tih novoregistrovanih preduzeća su u 80 odsto slučajeva stranci i to uglavnom u Podgorici, Budvi, Baru i Herceg Novom.
Pitanje je koliki je broj stranaca zaposlen u Crnoj Gori u tekućoj godini i jesu li oni povećali ukupnu registrovanu zaposlenost. Podaci ukazuju da 30 hiljada stranih radnika bude zaposleno tokom godine i da, prema podacima MUP-a, 13.500 državljana Rusije ima odobren privremeni ili stalni boravak i 11.100 državljana Ukrajine boravi u Crnoj Gori po osnovu privremene zaštite ili odobrenog boravka.
Zvanični podaci nadležnih institucija, Uprave za statistiku, MUP-a i ZZZCG jasno ukazuju da podaci sa tržišta rada ne korespondiraju jedni sa drugima, da nema konzistentnosti a pogotovu se ne može govoriti o smanjenju problema nezaposlenosti. Prilikom posljednje posjete eksperti MMF-a su takođe upozorili na nezadovoljavajuća kretanja u ovoj oblasti.
(autorka je nekadašnja direktorica ZZZCG)
