Ekspert Bečkog institituta za međunarodne ekonomske odnose profesor dr Vladimir Gligorov, ocijenio je da će - ukoliko ne dođe do snažnijeg privrednog rasta sljedeće i narednih godina u Crnoj Gori- postojeći javni dug postati neodrživ!
-Kratkoročno posmatrano, planirana dodatna pozajmica od 250 miliona eura za budžet u 2013.godini ne bi trebalo da ugrozi održivost javnih finansija: No, ako se ne bi ostvarilo ubrzanje privrednog rasta sledeće i narednih godina - dalji rast javnog duga bi bio neodrživ. I sadašnji nivo javnog duga je očigledno visok, jer i sama vlada misli da bi trebalo da bude gotovo upola manji - do 30 posto BDP u narednih 10 godina, kazao je Gligorov u razgovoru za Portal Analitika.
Sadašnji javni dug Crne Gore iznosi oko 1,7 milijardi eura i na granici je od 52 odsto BDP-a. Sa dodatnih 250 miliona eura zaduživanja, javni dug Crne Gore bi se približio mastrihtskim kriterijumima od 60 odsto BDP-a. Vlada je planirala da privreda Crne Gore sljedeće godine raste po stopi od 2,5 odsto dok Svjetska banka prognozira da taj rast neće biti veći od 0,8 procenta.Budžet izraz realne ekonomske situacije: Upitan da prokomentariše Predlog budžeta za 2013. godinu - po kome će većina novca ići na plate, penziju i socijalu - profesor Gligorov smatra da je budžet izraz realne ekonomske situacije.
- Nije rđavo ako se vodi računa o tome da se fiskalnom politikom ne produbljuje recesija. Problem je u nivou i cijeni zaduživanja. Ako bi rast na duže vrijeme bio usporen, fiskalni problemi bi postali značajno ograničenje privrednog razvoja. To što se najveći dio budžetske
potrošnje odnosi na plate i penzije nije neuobičajeno, dok nivo te potrošnje zavisi ponovo od privrednog rasta, naveo je profesor Gligorov. Prema predlogu budžeta za 2013.godinu, državna kasa biće teška oko 1,26 milijardi eura od čega će oko 900 miliona eura biti izdvojeno za plate, penzije i socijalna davanja.
Najvažnije riješiti problem nesolventnih preduzeća: Ekspert Bečkog instituta smatra da će najveći izazovi sa kojim će se nova Vlada suočiti biti saniranje nesolventnih preduzeća i otklanjanje prepreka rastu privredne produktivnosti.
- Ako se uzme u obzir činjenica da u Crnoj Gori nekog dramatičnog povećanja stranih investicija neće biti, dok se privatna potrošnja neće značajnije povećati, onda u ovakvim okolnostima treba što prije sanirati u potpunosti bankarski sistem (tj riješiti problem nedovoljnog kreditiranja privrede), otkloniti sve strukturne prepreke rastu ukupne produktivnosti i što je najvažnije -riješiti problem nesolventnih preduzeća. Podsjetiću, nesolventnost preduzeća (nemogućnost plaćanja obaveza i dugova) je glavni razlog rasta i širenja opšte nelikvidnosti. To bi trebalo da su ključne mjere koje utiču na privredni rast, naveo je Gligorov.
I zaista, prema najsvježijim podacima Centralne banke krajem novembra je u blokadi bilo 12.083 izvršnih dužnika, ili jedan odsto više nego u oktobru. Ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa je iznosio čak 434,95 miliona eura, što je najviše u crnogorskoj istoriji.Što prije riješiti pitanje KAP-a: Komentarišući komplikovanu situaciju u KAP-u i opasnost i od gašenja fabrike i aktiviranja 100 miliona eura vrijednih garancija, Gligorov je istakao da država što prije mora riješiti pitanje podgoričke fabrike aluminijuma.
- Bilo bi potrebno izvršiti valjanu ocjenu isplativosti Kombinata aluminijuma i donijeti odluku u skladu sa time. Moglo bi se tražiti i nezavisno ekspertsko mišljenje. Ne mislim da je sudbina crnogorskog realnog sektora vezana za KAP, smatra Gligorov, dodajući da je pitanje svih pitanja- smislenost subvencionisanja proizvodnje aluminijuma.
-Osnovni problem za KAP je smislenost subvencionisanja te proizvodnje i trajnog podgrijevanja socijalnog i političkog problema usljed nespremnosti da se to pitanje dugoročnije riješi. Nijesam siguran da to podrazumijeva zatvaranje fabrike, ali i to je jedan mogući ishod, naveo je preofesor Bečkog instituta.
Poželjno povećanje stope PDV-a: On je upozorio da su javni prihodi Crne Gore značajno smanjeni u poslednjih nekoliko godina, i da bi valjalo razmisliti o povećanju stope PDV-a koja je najniža u regionu.
-U nekom času Vlada će morati da poveća poreske stope, kako bi se obezbijedilo uravnoteženje javne potrošnje sa prihodima i smanjio deficit, no možda je bolje to učiniti pošto dođe do oporavka privrede. Povećanje poreza na dodatu vrijednost, uz mogućeg smanjenja dorpinosa na zarade, je bolja mjera od povećanja drugih poreza- imajući u vidu da Crna Gora koristi euro, predložio je Gligorov.Prema zvaničnim podacima, ove godine deficit budžeta neće biti manji od 130 miliona eura, dok je za narednu godinu projektovan na nivo od oko 95,3 miliona eura.
Komentarišući ove vrlo nepovoljne brojke, Gligorov ne preporučuje mjere štednje već predlaže mjere za rast i smanjenje nezaposlenosti.
-Ako se ne preduzmu mjere koje ubrzavaju rast, moraće se primijeniti razne mjere štednje, a to će, vjerujem, produžiti negativna privredna kretanja. Sada u crnogorskoj Vladi računaju sa realnim rastom od 2,5 posto sledeće godine, ali više automatski, a ne kao posljedica mjera privredne politike. To djeluje optimistički, zaključio je profesor Gligorov.
Predrag ZEČEVIĆ
