U današnjem tekstu pod naslovom "Balkan - nova front rata s Rusijom" Akopov podsjeća da Srbija nije uvela sankcije Rusiji i da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić uzaludno pokušavao da uvjeri Makedoniju, Crnu Goru i Bugarsku da puste avion s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom. Propali pokušaj Lavrova da dođe u Beograd je zapravo bio test za EU, tvrdi u tekstu.
"Srbija treba da postane naša ispostava u Evropi"
"Rusija treba stalno da jača svoju prisutnost u Srbiji. Ne samo da ojača, nego što je više moguće da se proširi koristeći kako potencijale međusobne simpatije, tako i zajedničke geopolitičke interese. Ne trebamo samo da nastojimo da Srbija postane naša ispostava u Evropi – moramo joj pomoći da postane nezavisno središte moći u regiji. Da, relativno središte moći, ali ono koje bi moglo izdržati sve dok globalne promjene ne dovedu do novog odnosa snaga kako u Evropi tako i na svjetskoj pozornici", piše Akapov.
Navodi i da su kroz tri vijeka aktivnih odnosa Rusija i Srbija doživjele toliko preokreta da nema razloga ne vjerovati da će i iz sadašnje krize izaći časno i jače nego što su u nju ušle.
"A nema sumnje da će i Lavrov i Putin takođe letjeti u Beograd", zaključuje.
Piše i da reputacija Balkana kao "bureta baruta" nije ostala samo u prošlosti, kao i da bi se sadašnje granice u budućnosti mogle mijenjati. To je razlog zbog kojeg većina zemalja u regiji ulazi u NATO, a zatim i EU, tvrdi Akrapov.
"Zapad želi da uspostavi vojnu kontrolu nad regijom, ali ne želi da preuzme odgovornost za životni standard siromašnih zemalja s nesigurnom budućnošću. To se prije svega tiče Bosne, ali i Albanije sa Sjevernom Makedonijom, a još više Kosova s neriješenim statusom", piše Akopov.
"Nakon Osmanlija i Habsburgovaca je počeo ruski uticaj"
Za razliku od Srbije, piše Akapov, Bugarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su davno izgubile suverenitet (Bugarska ulaskom u EU, a sve tri zemlje ulaskom u NATO), pa ih je sada beskorisno podsjećati da svoje porijeklo duguju Rusiji ili su čak bile dio ruskog carstva, poput Crne Gore.
"Sada ne mogu ni braniti svoje odnose sa susjedom, odnosno Srbijom, niti održavati kontakte s Rusijom koji su im izuzetno korisni, i to ne zbog naše specijalne operacije u Ukrajini", piše Akapov.
"Crna Gora, u koju je uložen ogroman novac iz Rusije i koju su posjećivali milioni naših turista, izabrala je ulazak u NATO. Sada već prekidaju sve veze s Moskvom, a njihove vlasti, za razliku od vođstva Mađarske, ne pokušavaju da brane nacionalne interese", piše.
Putinov novinar piše i da je Balkan oduvijek bio bojno polje velikih carstava, različitih civilizacija:
"U posljednjim vjekovima ovdje su se borili Osmanlije i Habsburgovci, zatim je počeo ruski uticaj. Prije vijeka i po Rusija je osigurala nezavisnost balkanskih zemalja, a nakon rata su se ispostavile kao naši saveznici (Bugarska) ili neutralni, ali nama bliski (Jugoslavija)".
"EU želi da integriše Balkan da Moskva ne bi mutila vodu"
U današnjoj situaciji Srbija ostaje kamen spoticanja, "najvažnija balkanska zemlja i jedina koja pokušava obraniti svoje odnose s Rusijom", piše Akrapov. Tvrdi da Zapad pokušava da podstakne vuropsku uniju da brzo riješi pitanje Zapadnog Balkana, odnosno šest država koje čekaju svoj red za ulazak u EU.
"Ni prošle godine Evropska unija im nije mogla obećati ulazak, iako su se ranije nagovještavali 2025. Ali sada se situacija promijenila - i već se čuju glasovi da je u pozadini sukoba s Rusijom potrebno ubrzati proces integracije Balkana kako bi se spriječilo da Moskva zamuti vodu u ovoj regiji. Odnosno, Zapadni Balkan se sve više percipira kao jedna od zona konfrontacije, što znači da pitanje obuzdavanja Rusije postaje sve aktualnije", piše Akopov.
