Godinu koja je za nama obilježila su, pored hapšenja nekoliko visokih funkcionera, i nuđenje visokih iznosa na račun jemstva kao garancija da se oni neće dati u bjekstvo po izlasku na slobodu. Pominjale su se veoma visoke cifre pa javnost dolazi do zaključka da je ovaj pravni institut privilegija isključivo bogatih. Tako su u žižu javnosti dospjele garancije „teške“ više od 6.000.000 eura za slučaj Lazović, zatim 5.000.000 za slučaj Krstovići, skoro 680.000 eura za Jovanića i Jović...
Tragom ovih podataka saznali smo da je u depozit podgoričkog Višeg suda na ime jemstva tokom prošle godine položeno ukupno 200.000 eura. Najniži položeni iznos jemstva je 1.500 eura, a najviši 150.000 eura. Tokom 2022. godine nije propalo nije nijedno jemstvo – saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.
Podsjetimo, u 2021. godini na ime jemstva položeno je 109.000 eura, a 2020. čak 242.000 eura. Najviše novca od jemstva prihvaćeno je tokom 2019. godine, a radi se o iznosu od 347.000. eura.
''Jemstvo se kao mjera obezbjeđenja u praksi rijetko koristi, a primjetno je da sudovi od novčanih garancija optuženih da se neće dati u bjekstvo zaziru posebno u medijski interesantnim slučajevima'', kazao je za Pobjedu advokat Lazar Aković i tvrdi da se pravosuđe nije izborilo u punom kapacitetu za svoju samostalnost i nezavisnost, već i dalje u ,,medijski interesantnim predmetima“ zazire od reakcije političke elite i pritisaka javnosti.
Aković je podsjetio na slučaj kada je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici medijski linčovan jer nakon hapšenja nije odredio pritvor Budimiru i Marini Krstović zbog sumnje da su švercovali više od tone kokaina iz Južne Amerike u Crnu Goru.
Drugostepeni organi su preinačili odluku pa su Krstovići i pored ponuđenog jemstva do oslobađajuće presude proveli 15 mjeseci u Istražnom zatvoru u Spužu.
''Krstovići su nepravosnažno oslobođeni od teške optužbe. Ako odluka bude pravosnažna, država će morati da im isplati ozbiljno visok novčani iznos naknade štete – ukazao je Aković. On smatra da bi se jemstvo trebalo češće koristiti u krivičnopravnim procesima pred crnogorskim sudovima jer ovaj institut, osim što obezbjeđuje prisustvo okrtivljenog, on je i garant suđenja u razumnom roku i zasigurno brži put do pravde. - Najveći broj krivičnih postupaka pred domaćim sudovima odugovlači se upravo zbog nedostupnosti okrivljenih sudu. Intenzivnijom primjenom ovog instituta, okrivljeni bi bili dostupni sudovima i suđenja bi se efikasnije završavala. Dolazilo bi se brže do pravde'', pojašnjava Aković.
On ističe da je razlika između efikasnih i neefikasnih pravnih sistema u tome što efikasni uvijek razmišljaju o posljedicama.
''Dugo trajanje krivičnih postupaka i boravak lica u pritvoru državu mnogo košta. Posebno košta isplata naknade štete licima koja su bila neosnovano uhapšena i pritvorena. Aktiviranjem jemstva, država bi ne samo uštedjela već i profitirala jer ukoliko bi okrivljeni pobjegao, vrijednost koju je ponudio na ime jemstva prelazi u vlasništvo države'', kaže advokat Aković.
Visina iznosa na koji će glasiti jemstvo ostavljena je sudu na ocjenu koji pritom mora da ima u vidu: težinu krivičnog djela, lične i porodične prilike okrivljenog i imovno stanje lica koje daje jemstvo.
''Težinu krivičnog djela ne treba ocjenjivati samo na osnovu zaprijećene kazne već i u odnosu na sve druge okolnosti koje djelo čine lakšim ili težim u konkretnom slučaju. Lične i porodične prilike treba razumjeti isto kao okolnosti koje su u tom smislu od značaja za odmjeravanje kazne. Naposljetku, mora se cijeniti i imovno stanje lica koje daje jemstvo s obzirom da to mora biti dovedeno u vezu sa „težinom“ garancije koju jemstvo predstavlja'', pojašnjava advokat Aković.
Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, polaganju hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati. Takođe, jemstvo se može ponuditi i stavljanjem hipoteke za iznos jemstva na nepokretna dobra lica koje daje jemstvo, ili u ličnoj obavezi jednog ili više građana da će u slučaju bjekstva okrivljenog platiti utvrđeni iznos jemstva.
''Imajući u vidu i intenciju Evropske konvencije o ljudskim pravima, ukazujem na nužnost alternative i u situaciji „pritvor ili jemstvo“ prednost dajem ovom potonjem'', kazao je Aković.
Prema odredbama Zakona o krivičnom postupku, jemstvo može biti put do slobode jedino u slučaju ako je optuženom pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva. U slučaju kada okrivljeni pobjegne, dato jemstvo ide u pravosudni budžet, dok se okrivljenima vraća u slučajevima kada se donese oslobađajuća presuda, obustavi postupak ili kada optuženi ode u zatvor. Jemstvo se ukida ako okrivljeni na slobodi počini neko drugo krivično djelo. Sud donosi rješenje kojim se jemstvo ukida, a položeni novac se vraća ili hipoteka ukida. Takođe, ova garancija gubi snagu i onog trenutka kada se okrivljeni ne odazove pozivu za suđenje a izostanak ne opravda. U ovom slučaju, jemstvo se ukida, a okrivljenom se određuje pritvor.
Slučaj Jovanić i Jović
Advokat Lazar Aković ne želeći da prejudicira odluku suda kazao je da ne vidi ništa sporno da se prihvati jemstvo bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i advokatice Snežane Jović, posebno pri činjenici da su oboje roditelji po troje maloljetno djece, te da su porodično i stambeno vezani za Crnu Goru. Podsjećamo, na ročištu za kontrolu optužnice Jovanić i Jović su apelovali na sud da u što kraćem roku odluče o njihovim prijedlozima za jemstvo. Jovanić je zatražio od suda da osim novčane garancije u obzir da je on ličnost koja je pokrivala funkciju predsjednika Privrednog suda, da je porodičan čovjek, otac troje djece, odnosno da u obzir uzme i profil njegove ličnosti.
Advokat Aković se saglasio sa stavom Jovanića i pojasnio da ,,okrivljeni koji su bili na ozbiljnim društvenim funkcijama, a koji negiraju izvršenje krivičnih djela, prioritet i interes ne bi smio da bude bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuju svoju nevinost, da brane obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice“.
''Kao branilac, nikada niti jednom svom klijentu ne bi predložio da se da u bjekstvo. Nije lak život bjegunaca, nije lak život u izgnanstvu, posebno ne ljudima koji su porodični'', navodi Aković. On je podsjetio da je neophodno da se u svakom slučaju poštuje pretpostavka nevinosti.
Najveće ponuđeno jemstvo preko 6.000.000 eura
Rekord u visini iznosa na ime jemstva zabilježen je u slučaju pritvorenog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića za čije puštanje iz pritvora se nudi 6,2 miliona eura. Da se Petar Lazović neće dati u bjekstvo ukoliko bude pušten iz pritvora garantovale su do sada tri kompanije nudeći hipoteku na nepokretnosti vrijedne preko šest miliona eura, dok je njegov otac Zoran Lazović ponudio 100.000 eura u gotovini. Lazović se sumnjiči daje zloupotrebljavao službeni položaj za račun kavačke kriminalne organizacije, a sud još nije donio konačnu odluku o jemstvu koje je ponuđeno za njega.
Čujović pobjegao
Godina 2018. biće upamćena po slučaju jemstva od 230.000 eura koji je završio u državnoj kasi nakon što je optuženi Miloš Čujović nije pojavio na zakazanom suđenju za milionske pronevjere. Ovaj slučaj je pokazao da se bjekstvo okrivljenog više isplati državnoj kasi nego okrivljenom. Nakon što je Čujović pobjegao, sud je ukinuo rješenje o prihvatanju jemstva, za njim je raspisana potjernica i određen mu pritvor dok je novčani iznos od 230.000 eura prebačen u državni bužet.
