Podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja (MEIS) pokazuju da u osnovnim i srednjim školama 218 nastavnika matematike nema stručno zvanje iz oblasti matematike. Na početku školske godine, njih 12, starijih od 65 godina, koji su te struke, bilo je angažovano u obrazovno-vaspitnim ustanovama, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Kažu da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva.
“Kako bi se ovaj problem riješio, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći način kako bismo motivisali studente da izaberu zvanje profesora”, kažu oni.
Pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, kako bi mlade dodatno motivisali, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka.
Pribjegli su, kako navode, i angažovanju profesora koji su u penziji, kako bi obrazovni sistem ,,što manje trpio“.
,,Diplomci sa UDG-a dublje ulaze u prosvjetu“
Profesor matematike Mato Kankaraš, koji radi u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, kaže da je situacija veoma loša. On je rekao da opštu krizu prenebregavamo masovnim angažovanjem nedovoljno stručnih kadrova, često i studenata.
“Ovo je tim dramatičnije na sjeveru naše države đe nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku. Takođe, diplomci matematike sa privatnih fakulteta poput UDG-a, čiji je program značajno nižeg kvaliteta od državnog, sve dublje ulaze u prosvjetu. Ovo nije rješenje već simulacija kojom se odgađa katastrofa”, rekao je on Pobjedi.
Smatra da bi se jedino ovo moglo riješiti na način da se na nivou Univerziteta Crne Gore uspostave nastavni smjerovi i da se ova profesija učini atraktivnijom generacijama koje dočekujemo u društvo.
“U opštoj komodifikaciji, golom visinom zarade to nije moguće uraditi jer se teško možemo nadmetati sa privatnim sektorom u tome, ali bitne olakšice u rješavanju stambenog pitanja, podizanja kredita i slične subvencije bi bio adekvatan odgovor jedne ozbiljne države”, rekao je Kankaraš.
Iz Udruženja nastavnika matematike u Crnoj Gori upozoravaju da je poseban problem što mladi ljudi koji završe matematičke studije radije biraju posao van prosvjete - banke, računske centre i slično, zbog većih mogućnosti, boljih plata i uopšte uslova rada.
Članica Upravnog odbora u ovom udruženju prof. Danijela Jovanović, koja predaje matematiku u podgoričkoj OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, ističe da je u manjim sredinama u našoj zemlji problem deficita ovog kadra izraženiji, jer svršeni studenti matematike, ukoliko se odluče za rad u nastavi, radije biraju veće sredine zbog većih mogućnosti.
“Poput većine kolega matematičara u učionici sam, jer volim ovaj posao. I dalje se borim za zaštitu ugleda nastavnika koji je prilično narušen, jer dok god mladi ljudi gledaju u kakvom su položaju njihovi nastavnici, sigurno neće birati za svoje buduće zanimanje da budu u učionici”, rekla je ona.
Smatra da treba raditi i na poboljšanju materijalnog položaja nastavnika.
“Za deficitaran kadar razmotriti neki dodatak na platu i rješavanje stambenog pitanja kako bi se svršeni studenti matematike privukli da idu u škole, a ne neke u druge ustanove. Jedno od mogućih rješenja su i stipendije kako bi se studenti koji završe matematiku zaposlili u škole. Naime, korisnici stipendija bi nakon svršenih studija imali obavezu da neko vrijeme odrade u nastavi”, kazala je ona.
Iz Ministarstva ističu da u zavisnosti od regije, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, deficitarni su kadrovi iz oblasti matematike, ali i iz oblasti fizike i hemije. Jedan od razloga je, kako navode, što se učenici koji završavaju srednju školu radije odlučuju da studiraju društvene ili humanističke nauke prije nego prirodne ili tehničke.
“Pored rada u školi, matematičari mogu da nađu zaposlenje u IT sektoru, bankama, privredi i drugim sektorima”, navode oni.
Nedostatak stručnog kadra, kako zaključuju, predstavlja širi društveni problem, pa ga tako treba posmatrati i rješavati.
Materijalni status problem, profesori odlaze
Profesor Kankaraš kaže da je zanimljivo vidjeti da se kadrovska politika oko angažovanja profesora ništa promijenila nije.
“Možemo podići uzbunu na nacionalnom nivou, jednoj školi može faliti deset profesora iste branše i dalje će se postojeći kadrovi razvlačiti ugovorima na određeni rok, a konkursi raspisivati duboko u školsku godinu. Ministarstvo i dotična škola međusobno će se optuživati za neodrživo stanje, dok vi izvisite. Obratite se Upravi za inspekcije, ona čak i donese rješenje u vašu korist, ali nema tu institucionalnu snagu da sprovede svoju odluku. Kako sam i sam u takvoj situaciji, obratio sam se Ministarstvu rekavši kako bi trebalo makar prije godine sprovesti te konkurse, ali evo ništa od toga”, rekao je Kankaraš.
Podsjeća i na podatak da je prije dvije godine u isto vrijeme otišlo u penziju pedesetak nastavnika matematike.
“Možemo očekivati da se isti trend nastavi, kako je priroda profesije takva da je većina profesora sličnih generacija, te se penzionišu u slično vrijeme. Međutim, nije to jedini razlog odliva kadrova iz prosvjete. Konkretno, u mojoj školi, samo u prethodnoj godini čak troje profesora je odlučilo da obustavi svoj stalni radni angažman. Razlog u sva tri slučaja bio je isti, i to je bolji materijalni status. Čak i kad priđete prosvjeti iz svojih plemenitih pobuda, ne čini vam se da ste u njoj dobrodošli. Rad koji uložite u školovanju novijih generacija niti je nagrađen u novčanom smislu, niti u smislu društvenog statusa”, rekao je Kankaraš.
Pobjeda je i ranije u više navrata pisala o problemu deficitarnog kadra u školama koji se ne rješava. Neke škole godinama ne mogu da nađu stručni kadar. Pojedini direktori su nam tada ispričali da se na oglas ne javljaju matematičari 15-20 godina, a da raspisuju konkurs svakog mjeseca. Kako se na oglase ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog...
Na okruglom stolu ranije se od pojedinih predstavnika institucija čuo stav da u suštini ne vide na pomolu rješenje. Pričalo se i da se na vrijeme nije reagovalo, te da će sada trebati oko deset godina da se normalizuje stanje.
Na državnom fakultetu 11 studenata na master studijama
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da prema podacima Univerziteta Crne Gore, na studijskom programu Matematika na master studijama ima 11 studenata i osam studenata na specijalističkim studijama. Na Univerzitetu Donja Gorica u akademskoj 2023/24. godini na studijskom programu Matematika na Fakultetu primijenjene nauke je 66 studenata na svim godinama studija.
