Vijest o „propadanju“ Stare masline u Baru zabrinula je crnogorsku javnost proteklih dana. Kako za Portal Analitika ukazuje predsjednik Društva maslinara Bar, Ćazim Alković, razloga za zabrinutost ima, jer su prve promjene na stablu masline starom više od 2.200 godina primijećene još početkom prošle godine. Poručuje da je trebalo reagovati mnogo ranije i izražava nadu da će drvo koje je simbol Bara ipak biti spašeno.
“Problem sušenja Stare masline je isuviše ozbiljan, a i te kako ima razloga za brigu. Smatramo da se previše ležerno odnosilo prema ovom problemu koji je bio više nego urgentan”, poručuje Alković.
Promjene primijećene početkom 2023.
Društvo maslinara Bar, kaže, vodilo je brigu o Staroj maslini sve do avgusta prošle godine. Još 2020. sa JP Kulturni centar Bar zaključili su ugovor o kontinuiranom održavanju Stare masline što je podrazumjevalo primjenu svih agrotehničkih mjera.
“Sve mjere su sprovođene u skladu sa preporukama Biotehničkog fakulteta kako je definisano ugovorom”, pojašnjava Alaković i podsjeća da je svake godine organizovana javna berba plodova, što je rađeno ručno.
Početkom 2023, kako kaže, primjećene su promjene na krošnji Stare masline.
“Listovi su počeli da se suše i bilo ih je sve manje. O svemu smo odmah obavjestili nadležne, posebno JP Kulturni centar. Oni su opozvali Biotehnički fakultet čije profesorice su više puta obilazile Staru maslinu i davale preporuke za djelovanje, koje su predstavnici Društva sprovodili”, pojašnjava Alković.
U avgustu 2023, kako dodaje sagovornik Analitike, predsjednik Opštine Bar je formirao Komisiju koja je dobila zaduženje da se bavi problemom sušenja Stare masline.
“Predstavnici Društva maslinara Bar nisu dobili mjesto u Komisiji i od tada nemaju nikakve informacije što se radi i što se dešava sa Starom maslinom. Proteklih dana Opština Bar je objavila saopštenje da do kraja nedjelje kreće sa izradom drenaže”, kaže Alković.
Stava je da je period od avgusta do polovine januara bio isuviše dug za čekanje.
“Moralo se reagovati i prije jeseni, a zima se nikako nije smjela čekati. Komisiji je trebalo šest mjeseci da utvrdi što i kako treba da se radi. S obzirom na to da su članovi komisije uglavnom doktori nauka, morali su biti svjesni da je šest mjeseci, bez ozbiljne reakcije na problem, pogubno za korijen koji je svo to vrijeme bio u vodi. Drago nam je da je Komisija optimistična i sigurno optimizam temelje na stručnosti i iskustvu, ali mi u Društvu maslinara se bojimo da je prilično kasno za djelovanje”, poručuje Alković.
Uzroci sušenja
Iz Društva maslinara podvlače da je prevelika količina vode naškodila jednoj od najstarijih maslina Evrope i svijeta.
“Naša procjena je da je velika količina vode u kojoj „leži“ korijenov sistem Stare masline uzrok njegovog oštećenja, što je dovelo do opadanja lišća i sušenje stabla. Istraživanja su pokazala da je i tokom cijelog ljeta u korijenu stare masline bilo isuviše vode”, ističe Alković.
Pojašnjava da maslini kao i svakoj biljki treba voda za opstanak, ali u ograničenim količinama.
Betonski obruč koji je napravljen oko Stare masline, kako pojašnjava, nije najbolje rješenje.
“Beton i mermer su skoro dvadeset centimetara iznad zemlje i predstavljaju bazen u koji se sakuplja sva voda iz kompleksa i dodatno usložnjava problem”, ističe Alković.
Napominje da su na taj problem i ranije ukazivali.
“Društvo maslinara Bar se još 27. oktobra 2020. obratilo Opštini Bar sa upozorenjem da prevelika količina betona oko Stare masline predstavlja opasnost za njen opstanak a posebno voda koja se sakuplja i koja može trajno da ugrozi korijen. Od tada su prošle skoro tri i po godine i to što tada nismo ozbiljno shvaćeni danas kao rezultat imamo ozbiljan problem”, kaže Alković.
Ukazivali na problem ranije
Sagovornik Analitike naglašava i da nisu jedini koji su ukazivali da postoji problem.
“Zanimljivo je da se agronom iz Nikšića, Ratko Bataković, još 2016. obratio medijima na istu temu. Bataković je još tada upozoravao da velika količina betona oko Stare masline ugrožava njen opstanak ali ni tada niko nije reagovao”, napominje Alković.
Podsjeća da je među onima čija je reakcija tada izostala bilo i Društvo maslinara.
“U vrijeme betoniranja Stare masline, osim Batakovića i Anta Bakovića, niko formalno nije reagovao da se spriječi ovaj za maslinu štetan posao. Niko iz tadašnjeg Društva maslinara Bar, niko od lokalnih medija i novinara, niko iz naučnih institucija nije ni pokušao da skrene pažnju na štetnost a kamoli da spriječi štetno djelovanje. Čudi tadašnja nebriga Barana za Staru maslinu jer danas su gotovo svi ujedinjeni u zaključku da su beton i mermer koji je okružuju pogubni za njen opstanak”, napominje Alković.
Šta uraditi da se maslina sačuva
S obzirom na to da je riječ o stablu koje je starije više od 2.200 godina, Alkovića smo pitali i šta se sada može uraditi kako bi se biljka sačuvala.
“Ostaje da se nadamo da nije kasno. Ja sam još u avgustu kada smo imali sastanak govorio sam da kasnimo sa reakcijom na problem a od tada je prošlo više od pet mjeseci i ništa se nije uradilo”, ističe Alković.
Pojašnjava da se, kao jedna od mjera u cilju spašavanja stabla, oko Stare masline mora uradi odgovarajuća drenaža, koja bi sakupljala vodu sa sjeverne strane prije nego što stigne do korijena i odvodila je u atmosfersku kanalizaciju.
“Sa sjeverne strane mora se iskopati kanal dubok do četiri metra, koji će biti dovoljno udaljen od masline kako se prilikom kopanja ne bi oštetio korijenov sistem. U kanalu se u skladu sa standardima mora odraditi odgovarajuća drenaža i voda sprovesti u atmosfersku kanalizaciju koja ima šahtu u blizini kompleksa”, kaže Alković i ukazuje da je to trebalo uraditi još u avgustu prošle godine.
Nakon ovog koraka, kako kaže naš sagovornik, hitno treba pristupiti reviziji Urbanističkog projekta „Stara maslina”.
“To bi podrazumijevalo uklanjanje betonsko-mermernog obruča oko Stare masline. Ako pogledamo stare masline u Hrvatskoj na Brionima i u Kaštelima pa u Portugaliji, na Kritu, u Španiji i slično nigdje nećemo vidjeti neprirodno okruženje od betona. U svakom od navedenih slučajeva stare masline okružuje ograda od prirodnih materijala kao što je drvo”, poručuje Alković.
Pojašnjava da uz sve navedeno treba primjeniti i druge agrotehničke mjere posebno prihranu preko zemlje.
“Imamo i prijatelje iz Podgorice koji su ponudili strane preparate koji podstiču revitalizaciju korijena”, napominje Alković.
Vjera u optimizam stručnjaka
Alkovića smo pitali da li će, ako se preduzmu sve mjere koje savjetuju stručnjaci, Stara maslina biti trajno sačuvana i spašena.
“Sa žaljenjem moram reći da je prilično kasno, da se moralo reagovati mnogo ranije. U ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću reći da će Stara maslina biti spašena. Ostaje nam da vjerujemo optimizmu stručnjaka koji sprovode mjere na njenom očuvanju”, poručuje Alković.
Podsjeća da Društvo maslinara više nije zaduženo za brigu o Staroj maslini i poručuje da je najvažnije da biljka bude sačuvana, a oni su, kaže, spremni da pomognu u očuvanju jedne od najstarijih maslina svijeta.
“Društvo maslinara Bar je nudilo svoje prijateljske veze sa poznatim stručnjacima iz regiona, koji su bili spremni da dođu u Bar i pomognu da se maslina spasi, međutim za sada nema interesovanja za njihovim angažmanom. Sigurni smo da bi njihovo iskistvo i znanje bili dragocjeni ali nemamo moć da utičemo na Komisiju da ih angažuje”, zaključuje Alković.
