Zvaničnik je to saopštio odgovarajući na pitanje Pobjede, da li SAD imaju diplomatske mehanizme kako bi pomogle Marovićevo izručenje iz Srbije, budući da se u obrazloženju sankcija navodi da obuhvaćene osobe prestavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti i povjerenju u institucije.
- Kad god iznesemo nove sankcije, uvijek bilateralno, državama koje su uključene, savjetujemo da iskoriste mogućnosti da primijene i sopstvene antikorpucione mjere. Takođe, očekujemo da, kad god je moguće zemlje primijene sankcije. Očekujemo da sve zemlje regiona pokažu odlučnost u borbi protiv korupcije uključujući i privođenje pravdi onih koji se traže zbog korupcije - kazao je neimenovani zvaničnik na brifingu za medije.
Podsjećamo, američki Stejt department uveo je sankcije protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore, Svetozara Marovića i još šest osoba, zbog, kako je saopšteno, destabilišućeg i korputivnog djelovanja u regionu Zapadnog Balkana.
Pored Marovića, današnjim sankcijama obuhvaćeni su i Nikola Gruevski i Sašo Mijalkov (S. Makedonija), Akif Rakipi i Ili Ndroki (Albanija), Asim Sarajlić i Gordana Tadić (BiH).
Marović, koji je bio i zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista, uhapšen je 2015. godine zbog sumnje da je učestvovao u nizu koruptivnih radnji u Budvi.
On je, po optužnici, koristio svoj uticaj kako bi ostvario nezakonitu dobit, a na štetu države Crne Gore, koja je iznosila skoro 13 miliona eura.
Marović je 2016. godine potpisao sporazume o priznanju krivice i osuđen je na kaznu zatvora. Marović je, u međuvremenu, pobjegao u Srbiju, a Crna Gora i dan danas čeka na njegovo izručenje.
U više navrata crnogorske vlasti bezuspješno su tražile izručenje Marovića za kime je raspisana potjernica.
Posljednji put, molba za izručenje upućena je Beogradu krajem 2020. godine.
6
