Amfilohije je dodao su ljudi iz SDP-a ''glavni nosioci progona MCP u Crnoj Gori'' i nagovijestio da će se ''ako se nastavi progon'' žaliti Evropi i međunarodnoj zajednici na takvo ponašanje crnogorskih vlasti.
- U tom pogledu je Evropa mnogo zdravija i mnogo zrelija i može da nam posluži kao primjer, rekao je Amfilohije.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori je ponovio da je u Crnoj Gori ''prognano desetine svešternika'' navodeći da se počelo sa Smiljićem, Džomićem, zatim sa osam sveštenika u Pljevljima i na kraju sa monahinjama. Amfilohije je negirao da se u konkretnim slučajevima može govoriti o primjeni Zakona o strancima.
- Uvjerenje možeš da imaš ali si dužan da poštuješ zakon, rekao je Amfilohije koji je ponovio da ne namjerava da registruje MCP, jer to pitanje nije pokretano od 2006. do 2009. godine.
- Zar crkava koja je registrovala i stvorila Crnu Gore treba da ide na šalter da se registruje, zapitao se Amfilohije, navodeći da registraciju SPC nije tražila ni jedna država bivše Jugoslavije. Amfilohije nije isključio mogućnost da pristane na način registracije kako je to urađeno sa SPC-om u Srbiji.
Upitan da li se u SPC i dalje gleda na nacionalnu pripadnost, Amfilohije je rekao da nema više pitanja u Crkvi ko je Srbin a ko Crnogorac, navodeći da su se ta pitanja ranije postavljala tokom devedesetih godina.
- To pitanje se više ne postavlja. Crkva je po svojoj prilici vaseljenska, i može se nacionalno osjećati kako god hoće, rekao Amfilohije.
Odgovarajući na pitanje o broju sveštenik SPC u Crnoj Gori Amfilohije je otkrio da kada je došao 1990. godine u službi bilo svega 15,16 sveštenika a da ih sada ima oko 300.
Komentarišući činjenicu prisutnu u brojnim istraživanjima da je MCP najjača institucija u Crnoj Gori, Amfilohije je rekao da je to pretjerana ocjena ali da mu '' nije mrzno zbog toga''.
- To je posljedica klime i duhovne gladi naroda koji je ogladnio duhovno. Narod ne može bez boga, kazao je Amfilohije.
Upitan zašto mu je zasmetalo da službeni jezik u Crnoj Gori bude crnogorski, Amfilohije je rekao da je to pitanje prvi put postavljeno 2003. godine.
- To je problem koji je veoma složen i kompleksan. Nikome u Brazilu ne pada na pamet da jezik nazove brazilski već je to portugalski jezik. Otkad znamo za sebe naš jezik se zvao srpski, zaključio je mitropolit.
