Intrigantni crnogorski glumac mlađe generacije, Aleksandar - Aco Radulović rođen je 31. decembra 1986. godine.
Nakon završenih osnovnih studija na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, sada je na istom fakultetu i student IV, specijalističke godine, u klasi Branislava Mićunovića.
U popularnoj domaćoj seriji „Budva na pjenu od mora” tumačio je lik Mikaša Sučića. Zaigrao je i u novom filmu Draška Đurovića „As Pik”, u epizodnoj ulozi izbjeglice.
Pored toga, glumio je u više studentskih filmova i televizijskih drama.

BUĐENJE
Što Vam nedostaje iz vremena kada ste bili dijete?
- Nedostaje mi da u petak, kad se vratim iz škole, odmah uradim sve domaće zadatke za ponedjeljak i onda cijeli vikend provedem slobodan.
Što najviše volite u tome što ste odrasli?
- Malo toga. Odgovornost je jedna od tih stvari.
Za koji Vaš talenat smatrate da nije došao do izražaja?
- Bio sam jako talentovan košarkaš. Sticajem okolnosti ne bavim se time profesionalno. Ne prođe dan, da se toga ne sjetim.
Koju svoju osobinu smatrate najgorom?
- Tvrdoglav sam i često prijek. To što sam prijek znači da samo jako puno volim ljude. Rijetki to prepoznaju na pravi način.
Što najviše cijenite kod drugih?
- Riječi koje se poklapaju sa mislima. Oštar pogled u oči. Dobar smisao za humor. Profesionalan odnos prema onome što rade. Humanost.

Kako bi se zvala Vaša filmska biografiju i ko biste voljeli da glumi Vas?
- Zvala bi se “Znakovi pored puta”. Volio bih da mene igra Žan Reno.
Kako biste nekome, preko telefona, u pet riječi opisali sebe?
- Halo... Da... Ja sam... Sigurno... Mogu..
Kako biste opisali sebe da ste hrana?
- Omlet napunjen feferonima i sa strane, na tanjiriću, još koja feferona da se gricne.
Koju moć super-junaka biste voljeli da imate?
- Kame-hame talas. Mada to već imam :-)
Sa kojom ličnošću, stvarnom ili izmišljenom, biste se zamijenili na jedan dan?
- Sa Gokuom, jer stvarno ima dobru frizuru.
SVAKODNEVICA
Što radite nedjeljom poslijepodne?
- Pijem kafu u „Berlinu” i pričam o glumi.
Koja pjesma Vam je uvijek u vrhu liste omiljenih?
- Dream Theater: ”Space Dye Vest”.
Koja knjiga/predstava/film je, u posljednje vrijeme, na Vas ostavila najsnažniji utisak?
- “Nepodnošljiva lakoća postojanja” Milana Kundere.
Gdje biste voljeli da otputujete?
- U Meksiko, u grad Siuataneho (Zihuatanejo). Tamo bih volio i da ostanem.
Koje prevozno sredstvo najmanje volite?
- Trotinet.
DA TI KAŽEM...
Kome sve ispričate?
- Dadu i Neru... Mojim najboljim prijateljima.
Čemu se uvijek obradujete?
- Obradujem se kad dođem kući poslije dužeg vremena - baš svaki put!
Da li za nečim žalite?
- Ne.
Bez čega ne možete?
- Bez glume i cigareta.
Za što ste se posljednji put izvinili?
- Na ulici sam slučajno okrznuo prolaznika. Baš mi je bilo krivo.

Koje tri želje biste tražili da Vam ispuni zlatna ribica?
- Da budem normalan, zdrav i istrajan do kraja života.
Što je najteže što ste do sada uradili?
- Preživio kad su drugi mislili da neću.
Kada biste saznali da Vam je ostalo samo tri mjeseca života, kako biste ih proveli?
- Radio bih sve što i inače... Samo bih ustajao ranije i lijegao kasnije.
Kako biste voljeli da umrete?
- Volio bih da umrem čist na plaži u Siuatanehu, nasmijan i srećan što mirišem na so, iako sam prošao kroz kanalizacionu cijev.
Koji bi bio Vaš epitaf?
- „Jedite na travi
Samo požurite
Jer kad-tad
Trava će jesti
Na vama...”
Priredila: A.POPOVIĆ