S jedne strane vladajući objašnjavaju zbog čega je došlo vrijeme za povlačenje iz Avganistana, a s druge uvjeravaju kako je vrijeme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Rusija nagomilala više od 100.000 vojnika.
Ovo je vrijeme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske izvan granica SAD-a, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i ponašaju se kao da su saveznici. Era Amerike kao supersile je na testu širom svijeta, navodi CNN.
Istočna Evropa
Trideset godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika. Vladimiru Putinu naročito smeta post-sovjetsko širenje NATO-a. Bajdenova administracija stavila je 8.500 američkih vojnika u stanje povišene pripravnosti kako bi odvratila Rusiju i uvjerila ostale članice NATO-a u odlučnost Amerike.
Zapadna Evropa
Američkom uticaju treba podrška. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupila prijetnju Rusije, koja je glavni snabdjevač Njemačke prirodnim gasom.
Azija
Kina testira autonomiju Tajvana, ostrva koje već neko vrijeme prisvaja šaljući svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD s Japanom premjestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vježbe.
Bliski istok
Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Pejtriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema vazdušnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.
Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trampa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao ubrzati svoj put prema nuklearnom oružju.
Uloga Amerike
Sve navedene situacije nisu od juče, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugarišu da protivnici SAD-a osjećaju američku slabost i vide prostor za napredak.
"Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu u trenutku kad u inostranstvu postoji opšteraširena percepcija da Vašington više nije ona sila koja je bila u drugoj polovini 20. vijeka", piše CNN-ov analitičar Stiven Kolison.
"Uprkos uvjeravanjima Džoa Bajdena da se 'Amerika vratila', haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u zadnjih 20 godina rata u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli kalkulirati s tezom da bi Vašington iz političkog razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza", dodaje Kolison.
Faktor zvan Putin
Ruski predsjednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja - od Ukrajine preko Sirije do Azije.
No niko sa sigurnošću ne zna što tačno Putin želi. Fiona Hil, stručnjakinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Bijelu kuću, za Njujork tajms piše kako zna tačno što Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: "Putin želi deložirati Sjedinjene Države iz Evrope".
Džil Doerti, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, slaže se u tome.
"Rusija želi ponovo odigrati završetak Hladnog rata". U tome Putinu pomažu ruski državni mediji kojiformiraj ustavove ruske javnosti.
Putin osjeća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki Hil. Putin "vjeruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju u inostranstvu".
Na tenzije oko Ukrajine, piše Hil, Amerika treba snažno odgovoriti, jer će taj odgovor odjeknuti svijetom. Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi zaprijetiti "cijelom sistemu Ujedinjenih nacija i ugroziti argumente koji su garantovali suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svjetskog rata - nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većem nivou".
Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije
Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope. Kako za CNN piše Ivana Kotasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je gasovod Sjeverni tok 2 koji u Njemačku dovodi ruski gas i pritom zaobilazi Ukrajinu.
Za razliku od ostalih zapadnih demokracija, Njemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvijek se nećka o uključivanju Sjevernog toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.
"S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podjele, Sjeverni tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Evropske unije i NATO-a", piše Kristin Berzina iz američkog tink tenka Džerman Maršal Fund.
