Kako je saošteno iz ove Kancelarije. uz analizu ključnih ocjena, informacija sadrži uporedni trend godišnjeg napretka u odnosu na 2019. i 2020. godinu.
U aneksu informacije, Kancelarija za evropske integracije je dala pregled ključnih izazovaidentifikovanih Izvještajem EK koji će poslužiti kao osnova za izradu Vladinog Plana implementacije preporuka Evropske komisije u dijelu njenih nadležnosti, s jasnim fokusom na pojačanu angažovanost resora.
„OvogodišnjiIzvještaj koji pokriva period jun 2020-jun 2021, ima srednju ocjenu, i približnih je nalaza kao i izvještaji iz prethodne dvije godine. Analiza Kancelarije za evropske integracije pokazuje da ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije ima najbolju sveukupnu ocjenu spremnosti do sada, dok kada je riječ o mjerenju godišnjeg učinka, dobar napredak bilježe 2 poglavlja, određeni napredak 17 poglavlja, ograničeni napredak imamo u 13 poglavlja, a samo jedno poglavlje nije zabilježilo napredak“, kazala je novoimenovana zamjenicaglavne pregovaračice,Dragana Markovićpredstavljajući analizu.
Dodala je da lošiji trend bilježi oblast reforme pravosuđa, i to će, kako kaže, biti ključ daljeg uspjeha procesa pregovora s EU.
Ona je istakla da Izvještaj konstatuje jasnu političku posvećenostVlade ostvarenju strateškog cilja – članstva uEU, ali i da u Političkim kriterijumima poziva sve tri grane vlasti na veći nivo angažovanosti i odgovornosti u pravcu reforme vladavine prava.
Kako je pojasnila, u ovogodišnjem izvještaju se po prvi put daju nalazi za pregovaračka poglavlja u odnosu na tzv. tematske klastere definisane kroz Novu metodologiju pristupanja EU.
„Klaster Temeljna poglavlja, pored vladavine prava, poseban fokus, između ostalog, stavlja i na ekonomske kriterijume. Ključni princip cjelokupnog daljeg napretka u procesu ostaje neophodnost ispunjenja privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 i 24“, kazala je Marković.
