Portal Analitika objavljuje drugi dio analize renomiranog stručnjaka, koja govori o opravdanosti pokretanja fabrike Glinice i Rudnika boksita, čime bi se zaokružio nekadašnji repro lanac.
Podsjetimo, ruski suvlasnici su još 2009. godine prekinuli proizvodnju glinice u KAP-u, a samim tim proizvodnju u Rudnicima boksita sveli na minimum.
KAP trenutno uvozI glinicu (!), uglavnom iz BiH, a da od nekadašnjeg reprolanca praktično nije ostalo ništa- pokazuje podatak da ruski suvlasnici od prošle godine aluminijum izvozi ne preko Luke Bar-već preko luke Ploče.
Što prije pokrenuti Rudnike boksita i Glinicu: Podaci iz analize koje prezentuje naš portal, nedvosmisleno pokazuju da je isplativo (!) ponovno pokretanje fabrike Glinice, odnosno oživljavanje kraka reprolanca KAP-Rudnici Boksita.
-Normativ potrošnje glinice u KAP-u je 1,94 tona po toni aluminijuma, dok je cijena glinice na tržištu oko 14 odsto od cijene aluminijuma na LME-u. U 2008. godini troškovi proizvodnje glinice u KAP-u su bili najveći u svijetu, uslovljeni visokim učešćem troškova radne snage u proizvodnji boksita sa više od 60 odsto i korišćenjem mazuta kao energenta u proizvodnji glinice, pa je fabrika Glinice prestala da radi početkom 2009. godine, a Elektroliza se prebacila na uvoz glinice.
Peć za kalcinisanje glinice praktično završena: Nakon što je u Boksitima drastično smanjen broj zaposlenih sa 1195 na 275, troškovi proizvodnje boksita su smanjeni, pa su s aspekta cijene koštanja boksita stvorili uslovi za rentabilnu proizvodnju glinice, konstatuje se u analizi .
U Glinicu je već uloženo u prethodnim investicionim ciklusima uloženo 10 miliona eura, generalno je remontovana osnovna oprema, urađen je generalni remont kotla u Energani, završen remont turbo-generatora, a nakon završetka izgradnje vertikalne peći za kalcinaciju glinice (završena 85 odsto) i ulaganja u ekologiju, stvorili bi se uslovi za pokretanje proizvodnje glinice u KAP-u. U prethodnom periodu visoka cijena koštanja glinice je bila uslovljena visokom cijenom boksita i korišćenjem mazuta kao energenta umjesto prirodnog gasa (!).
Previsoki troškovi radne snage: Analizirajući strukturu proizvodne cijene aluminijuma (bez kamata, kursnih razlika i amortizacije) od 2109 dolara po toni, renomirani stručnjak primjećuje visoko učešće troškova radne snage (čitaj plate) –čak 18 odsto. Drugim riječima, visoke plate u KAP-u sa 1276 zaposlenih koji primaju prosječno neto zaradu od oo 1.100 eura-nijesu održive.U svjetskoj aluminijumskoj industriji troškovi radne snage ne treba da pređu 10 odsto. Kako se primjećuje u Analizi, jedan od osnovnih razloga zbog koje se KAP našao u velikim problemima je visoko učešće cijene struje u proizvodnoj cijeni aluminijuma (40 odsto). Ovaj stručnjak predlaže da se cijena struje dovede na 26 odsto cijene koštanja aluminijuma, odnosno da bude oko 30 do 31,5 eura po megavatsatu, odnosno da se po toj cijeni KAP veže za HE „Piva“. Ako se ima u vidu da je tržišna cijena energije oko 53 eura po megvatsatu, onda je sasvim jasno da operacija spašavanja KAP-a podrazumijevanja prelivanje zarade iz HE „Piva“ na podgoričku fabriku aluminijuma.
Sad se opravdano postavlja pitanje da li ovakav aranžman treba Crnoj Gori? Može li EPCG istrpjeti toliko prelivanje dobiti? Hoće li italijanski partner A2A pristati na ovakav posao? Reklo bi se teško, zbog negativnog iskustva sa KAP-om. Posebno iz razloga što je EPCG je prošle godine, imala gubitak od 65 milion eura, zbog nepovoljnih hidroloških prilika i velikog uvoza.U danima koji slijede, nova Vlada mora konačno riješti pitanje aluminijumske industrije u Crnoj Gori. Da situacija nije nimalo dobro po održivost aluminijumske industrije svjedoči podatak da je cijena tone aluminijuma na berzami pala juče na svega 1950 dolara po toni, što je 159 dolara manje od proizvodne cijene . Da li Vlada treba da prelije nesumnjivu dobit iz HE „Piva“, kako bi održala aluminijumsku industriju sa ovakom niskom cijenom aluminijuma? To je ključno pitanje koje će opredijeliti opstanak i održivost aluminujumske industrije u Crnoj Gori.
Sjutra: Poređenje KAP-a sa Aluminijom iz Mostara i Alkoom
Predrag ZEČEVIĆ
